Pregovori o formiranju vlade u Nizozemskoj, koje je predvodila desničarska Slobodarska stranka (PVV) Gerta Vildersa, okončani su neuspješno, čime se nastavlja politička drama koja traje od završetka izbora 22. novembra prošle godine.
Kao izlaz iz ćorsokaka pominju se novi izbori, ali njih se plaše svi osim Vildersa, kojem u tom slučaju predviđaju još ubjedljiviju pobjedu.
Kada je PVV završio na prvom mjestu sa 23,5 odsto glasova, nizozemska, a i evropska javnost bile su poprilično šokirane, mada se i tada pričalo da će desničari teško uspjeti da naprave koaliciju, prije svega zbog izuzetno negativnog stava prema islamu. Vilders je donekle ublažio politiku svoje stranke prošlog mjeseca kada je povukao nacrt zakona koji predviđa zabranu džamija, medresa, pa čak i Kurana.
Podsjetimo, Predstavnički dom nizozemskog parlamenta ima 150 mjesta, te je 76 potrebno za većinu. PVV je osvojio 37 mjesta, što je 20 više nego prošli put, a tri partije sa kojima bi Vilders htio u koaliciju su Novi društveni ugovor (NSC) desnog centra sa 20 mjesta, desno populistički Pokret građana – farmera (BBB) sa sedam mjesta i konzervativna, ali tržišno orijentisana Narodna partija za slobodu i demokratiju (VVD), iz koje dolazi dosadašnji premijer Mark Rute, sa 24 mjesta, prenosi Euronews.
U slučaju da formira željenu koaliciju Vilders bi bio prvi krajnje desničarski lider neke EU zemlje, iako su slične stranke bile dio koalicija u Austriji i nordijskim zemljama, dok je Liga Matea Salvinija slabiji partner u vladi Đorđe Meloni u Italiji.
Kako piše “Financial Times”, dolazak Vildersa na vlast označio bi “duboku promjenu” unutar jedne od zemalja osnivača EU, u kojoj 10 odsto stanovništva ima manjinsko etničko porijeklo.
Do kuršlusa je došlo u utorak, kada je lider NSC-a Piter Omciht napustio koalicione pregovore i u pisanoj izjavi saopštio da je šokiran stanjem Vladinih finansija. Bez njegove podrške potencijalna koalicija ima samo 68 mjesta.
Nizozemski mediji su prenijeli da je Omciht, nekadašnji demohrišćanski poslanik koji je vodio kampanju na platformi “dobrog upravljanja” i “drugačijeg vođenja politike”, bio zapanjen povjerljivim brifinzima sa zvaničnicima prethodne vlade o stanju javnih finansija.
“NSC nema namjeru da daje obećanja Nizozemcima za koja već zna da su prazna i koja sljedeća vlada ne može da ispuni. Dvorci od vazduha nisu osnova za sigurnu egzistenciju”, naveo je on u pismu članovima stranke.
Ronald Plasterk, ministar u prethodnoj vladi, koji je posrednik u pregovorima, već je označio finansije kao ključni kamen spoticanja, nakon što su ekonomski stručnjaci upozorili da će nova koalicija morati da uštedi 17 milijardi evra kroz rezove u potrošnji.
Klas Knot, predsjednik nizozemske centralne banke, spomenuo je tu brojku u upozorenju budućoj vladi kao neophodnu kako bi se ograničio budžetski deficit na dva procenta bruto domaćeg proizvoda. Vilders je ubrzo odgovorio postom na X-u: “Nevjerovatno i razočaravajuće. Nizozemska želi ovaj kabinet, a sada Piter Omciht baca peškir”.
Za nizozemske medije Vilders je rekao da želi da bude premijer, dodajući da, iako se zalaže za glasanje o tome da li Nizozemska treba da napusti EU, njegov prioritet će biti “značajno ograničenje” azila i imigracije.
“Mi to ne radimo zbog sebe, mi to radimo za sve Nizozemce koji su glasali za nas…, kojima je dosta toga kako su se stvari odvijale u Nizozemskoj posljednjih godina, koji misle da bi Nizozemci ponovo trebalo da budu broj jedan, sa strožom imigracionom politikom, i više kuća za Nizozemce, uz pristojnu zdravstvenu zaštitu, više novca u novčanicima, umjesto bacanja milijardi”, kazao je desničar.
Kako su stajale stvari poslije propasti pregovora najbolje oslikava izjava jednog neimenovanog visokog zvaničnika PVV-a za “Financial Times”.
“Postoje tri mogućnosti: desničarska vlada koju vodi Vilders, vlada sa laburističko-zelenim savezom ili novi izbori. Ne vidim kako bilo koja od njih može da se desi”, opisao je on ćorsokak.
U međuvremenu, Rute ostaje premijer na čelu privremene administracije sastavljene od četvorostranačke koalicije koja se raspala u sporu oko imigracije u julu.
Migraciona politika pokazala se kao jedna od glavnih prepreka ka dogovoru. Lider PVV-a želi potpuno zamrzavanje imigracije, što zvuči neizvodljivo ako se ima u vidu da je Nizozemska dio Šengenskog sporazuma. Druge stranke koje vuku nadesno nastoje da smanje imigraciju i bolje upravljaju njome.
Problem je nastao i zbog razlika u pogledu na javne finansije. PVV je na strani rashoda obećao besplatan autobuski prevoz i veću potrošnju na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, a na strani prihoda smanjenje poreza, mada nije iznio detalje kako bi taj budžet funkcionisao, posebno ako se ima u vidu upozorenje ekonomista o “rupi” od 17 milijardi evra. VVD želi ograničavanje potrošnje, dok bi NSC povećao poreze najbogatijima radi finansiranja izdataka.
Dok natezanje traje unedogled, stranke koje nisu u kombinaciji za moguću koaliciju osuđuju svoje rivale što uopšte razgovaraju sa Vildersom.
Analitičari kažu da je sada moguće nekoliko scenarija… Profesorica Sara de Lange, politikolog sa Univerziteta u Amsterdamu, smatra da je trenutno pat pozicija, ali da postoji mogućnost formiranja desničarske vlade.
“Omciht je jasno stavio do znanja da je ova runda pregovora završena, ali da proces nije propao. On je voljan da ponovo razgovara o nekom obliku alternativne konstrukcije. Tri preostala partnera mogu sada da nastave sa pregovorima o manjinskoj vladi, uz podršku, možda na formalnoj ili neformalnoj bazi povjerenja, od strane NSC-a”, rekla je De Lange, prenosi “Guardian”.
Prema njoj PVV, BBB i VVD se dobro slažu i nijedna druga koaliciona opcija ne izgleda pretjerano obećavajuće, što pokazuje i podatak da su sve tri stranke izrazile razočarenje odlukom NSC-a.
Međutim, viši saradnik istraživačkog centra Instituta Klingendel Rem Korteveg rekao je da bi VVD – da bi manjinska vlada bila održiva – možda morao biti spreman da formalno uđe u koaliciju koju predvodi Vilders, a ne samo da joj pruži podršku u parlamentu.
Liderka Ruteove stranke i vršilac dužnosti ministra pravde u tehničkoj vladi Dilan Ješilgoz-Zegerijus rekla je poslije glasanja da neće ući u vladu sa Vildersom, ali je pod pritiskom birača da promijeni mišljenje. “Teško je razumjeti kako bi to inače funkcionisalo za Vildersa”, rekao je Korteveg, piše “Guardian”.
Druga opcija, koju favorizuje Omciht, ali odbacuje Vilders, mogla bi biti ekspertska ili “poslovna” vlada, kako je još nazivaju, koju bi činile ličnosti koje nisu obavezno iz svijeta politike i koja bi imala široku parlamentarnu podršku.
Nizozemski mediji teoretisali su i o alternativnoj koaliciji VVD-a, NSC-a i Alijanse laburisti/zeleni (GL/PvdA) na čelu sa bivšim potpredsjednikom Evropske komisije Fransom Timermansom, koja je završila na drugom mjestu na izborima. Međutim, Korteveg smatra da je ta opcija malo vjerovatna.
Nizozemski stručnjak ne misli ni da su novi izbori realna opcija jer neće koristiti nikome osim Vildersu, čiji će PVV, prema novim anketama, dobiti do 50 mjesta u parlamentu, ako oni budu održani. Inače, Nizozemcima nije strano maratonsko formiranje vlade, pa je tako prethodna koalicija konačno zaživjela poslije 299 dana.
