Da su potrošačko društvo i inflacija na pijedestal gurnuli materijalne vrijednosti, pokazuju najnovija istraživanja o stavovima radnika u regionu za koje je visina zarade, već drugu godinu zaredom, najvažniji faktor pri izboru novog posla, pa tako ispitanici u BiH priželjkuju primanja od 1.500 do 1.900 maraka, što je nekoliko stotina KM iznad trenutne prosječne plate u oba entiteta.
Za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova prošlog mjeseca, portal “MojPosao.ba” u saradnji sa regionalnim partnerskim platformama sproveo je istraživanje s ciljem utvrđivanja stanja na tržištu rada u BiH i regionu. U istraživanju je učestvovalo više od 6.000 zaposlenih, nezaposlenih i ispitanika koji se trenutno školuju, a analiza je pokazala da stavovi radne snage ne idu u prilog poslovnoj zajednici.
– Iako su godinama na prvom mjestu faktora za izbor novog posla bili međuljudski odnosi, od prošle godine inflacija je očigledno učinila svoje pa je visina zarade najvažniji faktor za 68 odsto ispitanih. Dobri međuljudski odnosi su na drugom mjestu te liste, mogućnost učenja i napredovanja na trećem, dok je na četvrtoj poziciji radno vrijeme – navedeno je u saopštenju portala “MojPosao.ba”, gdje je istaknuto da je sigurnost posla najvažnija tek svakom petom ispitaniku.
Kada je riječ o priželjkivanoj plati, ispitanici iz BiH očekuju neto zaradu u rasponu od 1.500 do 1.900 KM, što je znatno više od prosjeka u zemlji.
Prema podacima Zavoda za statistiku, prosječna plata u Srpskoj u septembru ove godine bila je 1.277 KM, dok je u FBiH iznosila 1.260 maraka.
– Svega svaki peti ispitanik dobio je povišicu ove godine, dok ih je još deset odsto dobilo korekciju uslovljenu inflacijom. Gotovo polovina ispitanih, njih 46 odsto, ove godine niti je dobila povišicu niti je očekuje. Povećanje plate u najmanjoj su mjeri imali zaposleni u Hrvatskoj, a u najvećoj mjeri radnici iz BiH – stoji u saopštenju.
U posljednjih godinu i po dana posao je promijenilo 34 odsto ispitanih iz BiH, a strah od gubitka posla sve je manji među radnom snagom. Svega 18 odsto zaposlenih strahuje da bi mogli izgubiti posao.
– Kada bi birali kompaniju prema vlasništvu, ispitanici iz BiH bi najradije odabrali privatnu u stranom vlasništvu i to njih 50 odsto, a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu, za šta se izjasnilo svega pet odsto ispitanih. Državnu kompaniju priželjkuje 17 odsto radnika u BiH – pokazalo je istraživanje.
Da su ovakvi stavovi radnika nepovoljni po poslovnu zajednicu, smatra predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić.
– Ako dio istraživanja o reputaciji domaćih poslodavaca pokazuje realnu sliku tržišta rada, onda je to podatak koji bi trebalo da utiče na promjenu ponašanja određenih privrednika – rekao je Račić.
On smatra da je masovni odliv radne snage iz BiH uticao na promjenu stava i probudio težnju ka većim primanjima onih koji su ostali da rade u zemlji.
– U realnom sektoru je došlo i do rasta primanja jer prije svega četiri, pet godina plata u privredi od 1.000 KM bila je misaona imenica. Rast je i dalje neminovan, i poslodavci žele da isplate što veću zaradu svojim zaposlenima kako bi bili što zadovoljniji, ali trenutne realne okolnosti ne idu u prilog navedenim očekivanjima radnika. Do tih 1.500 KM će se doći, ali je potrebno vrijeme i da se privrednici izbore za bolje uslove poslovanja – navodi Račić.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže za “Glas” da je kompletno društvo izgubilo odnos prema radu, vrijednostima, obezvrijeđene su vještine i znanje, sve se posmatra kratkoročno i kroz novac.
– Posmatrajući određenu kategoriju neradnika koji imaju novca, influensera koji olako zarađuju velike sume, oni koji su završili školu i imaju znanje, iskustvo i vještine ne žele više da rade za normalnu platu. Rad više nema nikakvu vrijednost i ko god radi, smatra da treba da bude preplaćen za svoj posao, ne razmišljaju da se mora krenuti od neke stepenice i postepeno graditi karijeru – rekao je Pavlović i dodao da život u potrošačkom društvu tjera radnike da žele više.
Manje radnih mjesta
U saopštenju portala “MojPosao.ba” navedeno je da su u prethodnom periodu svjedočili snažnom rastu aktivnosti i potražnje za radom, ali da će u narednom vremenu taj rast vjerovatno usporiti.
– Da će se neki poslovi tražiti više, a drugi osjetno manje, smatra 58 odsto ispitanih, dok devet odsto njih smatra da će broj otvorenih radnih mjesta u dolazećem periodu biti manji – stoji u saopštenju.
