Visoke cijene goriva na benzinskim pumpama širom svijeta, pa i BiH, najvjerovatnije će pasti tek onda kada one postanu previsoke za industriju, koja je njen najveći potrošač.
Kaže ovo ekspert za tržište nafte i urednik portala Moj volan Vladimir Grujić, analizirajući trenutno stanje na svjetskom tržištu energenata, ali i iznoseći svoja predviđanja trendova u periodu pred nama.
– Kada velike kompanije odustanu od narudžbi, zalihe prerađenih naftnih derivata će se povećavati i nakon toga slijedi pad cijena goriva. Već je bilo takvih slučajeva, gledano kroz istoriju. Da li će do toga doći uskoro? Ne vjerujem. Smatram da će se sadašnje visoke cijene zadržati i u narednih šest mjeseci, što zbog politike i određenih interesa, što zbog toga što ovo tržište nikada nije bilo pod uticajem toliko spoljnih faktora kao sada – istakao je Grujić.
Osvrćući se na uzroke koji su uticali na ovo povećanje cijena navodi kako je prvi faktor – globalna politika koja je vođena posljednjih 20 godina, koja je zbog sve većeg zagađenja Zemljine atmosfere okretala ekonomije ka obnovljivim i ekološki podobnijim izvorima energije, što je dovelo do sve manjih ulaganja u rafinerijske kapacitete, a smanjena su i ulaganja u istraživanje i vađenje nafte.
– Najmlađa rafinerija u SAD instalisana je daleke 1977. Od tada, pa do danas, novih postrojenja nije bilo i po svemu sudeći neće ih ni biti. Na nama bliskim prostorima zatvorene su rafinerije Lendava u Sloveniji, rafinerija Novi Sad je pretvorena u fabriku maziva, a rafinerija nafte Sisak u logistički centar, odnosno skladište, kao i rafinerija nafte Brod te još mnoge rafinerije u Italiji i drugim evropskim zemljama – istakao je Grujić.
Smatra kako značajan faktor predstavlja i pandemija virusa korona, jer su u trenutku proglašenja pandemije naftna postrojenja radila punim kapacitetom te je nastala situacija u kojoj je globalno redukovan avionski, drumski i djelimično brodski transport, što je dovelo do toga da ukupna ekonomska aktivnost naglo padne.
– Ovo je dovelo do tržišnog “cunamija”, kojim su oborene cijene, jer je u tom trenutku tržište bilo puno nafte, za koju nije bilo potražnje. Iako su zemlje izvoznice nafte navikle da zbog sukoba i tržišnih blokada uvijek postoji rizik od nestabilnosti tržišta, ovakav scenario, kada se obustavljaju aktivnosti odmah i svuda, nije imao adekvatan odgovor i cijene su se drastično snizile. Kako je vrijeme odmicalo, zbog pada potražnje, pojedine rafinerije su prestale sa radom, postrojenja su pretvorena u skladišne terminale, a radnici su ili otpušteni ili prebačeni na druge poslove – pojasnio je Grujić.
Prema njegovom mišljenju treći, i vjerovatno najbitniji faktor je sukob u Ukrajini. Iako su cijene već početkom ove godine krenule uzlaznom putanjom, zbog oporavka ekonomija, sukob u Ukrajini je, kako je rekao, doveo do novog udara na tržište, jer su SAD i zemlje EU uvele embargo na uvoz ruske nafte, piše Glas Srpske.
– To je dovelo do novog skoka potražnje, koji druge zemlje izvoznice ne mogu tako brzo da kompenzuju. Kada sagledamo sve navedene faktore, jasno je da se naftno tržište neće tako brzo oporaviti. Sa jedne strane imamo povećanu potražnju za naftnim derivatima i uvođenje sankcija Rusiji, a sa druge zapuštene bušotine i rafinerijska postrojenja, manjak radne snage i time smanjen obim proizvodnje. Takođe, kako rafinerije u Hrvatskoj i Srbiji za preradu koriste većinom rusku naftu, pod pritiskom EU će vjerovatno morati da pređu na drugog dobavljača, što će neminovno dovesti do toga da cijene ostanu na visokom nivou i u narednom periodu, sigurno do kraja ove godine – smatra Grujić.
Ukidanje akciza
Prema riječima Vladimira Grujića, imajući u vidu sve pobrojane faktore, jasno je da će naftnom tržištu trebati neko vrijeme da se stabilizuje, a domaće vlasti mogu da pomognu da se ovaj period lakše podnese tako što će suspendovati obračun akciza na gorivo do vraćanja cijena u ranije okvire. Jedan od načina su i jače inspekcijske kontrole distributera, da bi bile spriječene nerealno visoke marže.
