Vijest da banke u Srpskoj ovih dana gase račune svim fizičkim i pravnim licima koja su se našla pod američkim sankcijama, otvorila je brojne rasprave u javnosti od toga postoje li neka alternativna rješenja do toga da li ovo znači kraj za kompanije koje se našle na udaru.
Osim javnih funkcionera ili članova njihove porodice, na udaru su i pojedinci kojima su sankcije uvedene prije više od 20 godina, ali i firme koje zapošljavaju i po nekoliko hiljada radnika, bivši haški optuženici, pa čak i SDS.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da Vlada pronalazi alternativna rješenja za one koji su sankcionisani, te dodao da rad tih kompanija neće biti doveden u pitanje.
– Radi se na alternativnim rješenjima tako da se neće dovesti u pitanje broj zaposlenih i rad kompanija. Istina, to tim ljudima otežava rad, ali oni su tu da rade i privređuju – rekao je Višković.
Ta rješenja, međutim, ne tješe mnogo lidera SDS, Milana Miličevića koji je najavio pravnu borbu da se račun njegove stranke ponovo aktivira, naglasivši da slijede i posljedice u finansijskom smislu za SDS.
– Ako je politički subjekt bez računa, njegovo poslovanje i finansiranje je značajno ugroženo. Mi smo, poštujući zakon funkcionisali na taj način, a sada se onemogućavaju finansijski transferi, iz lokalnih budžeta, stranačkog i svega ostalog. Dakle radi se o očiglednom finansijskom problemu, ali ponavljam, ne političkom, jer ćemo mi nastaviti da radimo i politički djelujemo – rekao je Miličević.
Inače, SDS je na OFAK listu dospijela prije više od dvije decenije i još uvijek se nalazi na njoj.
Mogu li firme i pojedinci funkcionisati sa blokiranim računima i na koji način?
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ističe za Srpskainfo da preduzeća definitivno ne mogu funkcionisati bez računa u bankama.
Na pitanje šta je alternativa, Cenićeva kaže da su na potezu vlasti Republike Srpske i one na nivou BiH.
Ona dodaje da radnici koji rade u firmama koje su se našle na udaru sankcija i kojima su ovih dana blokirani računi nisu krivi ni za šta i nisu oni pod sankcijama.
– Kakve veze radnici imaju sa sankcijama koje su uvedene nekoj firmi ili vlasniku firme. Blokadom računa firme u kojoj rade i tim radnicima se oduzima pravo na rad, što je kršenje osnovnih ljudskih prava. Nije firma bankrotirala ili otišla u stečaj, pa da se kaže kako nema novca za plate – kaže Cenićeva.
Vlast na ispitu
Ona dodaje da se vlasti moraju konsultovati sa Ministarstvom finansija SAD i američkom ambasadom u BiH da se odredi jedan račun na kojem će se moći obavljati uplate i isplate kako bi radnici mogli da dobijaju svoje plate.
Ne može se, ističe Cenićeva, svim zaposlenima sada dati neki privremeni račun ili im se plata isplaćivati u kešu.
Govoreći o funkcionerima i drugim fizičkim licima kojima su računi blokirani, Cenićeva kaže da mora, takođe, postojati neki račun na koji će dobijati platu jer im se ne može oduzimati pravo na stečena primanja.
– I oni koji su ranije kažnjavani kako odlukama OHR, tako i američkim sankcijama, imali su račun u banci na koji su mogli primati platu. Nisu mogli otvarati račune u drugim bankama, prometovati sa inostranstvom i slično, već samo primati svoju platu – kaže Cenićeva za Srpskainfo.
Ona ističe da razumije to što su banke u panici jer im se prijeti ukidanjem SWIFT-a i onemogućavanjem poslovanja, što opet rizikuje da hiljade zaposlenih po bankama ostanu bez posla.
Cenićeva kaže da se sada vidi da su bili u zabludi oni koji su mislili da su američke sankcije beznačajne.
– Vidite i po ovom Zakonu o održavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, koji je usvojio Predstavnički dom Kongresa SAD, i koji će se uskoro naći pred Senatom, da se pokušava uvesti red u sankcije. Dakle, ništa nije bezazleno – navodi Cenićeva.
Ona ističe da su oni kojima su računi ukinuti mogli prije toga da podignu svoj novac sa računa ali se sada postavlja pitanje kako dalje?
Cenićeva kaže da su smiješne izjave pojedinaca kako će primati platu preko pošte jer to nije moguće.
Da bi se primala plata preko pošte, kako ističe ona, opet se mora imati račun u komercijalnoj banci.
Cenićeva podvlači da komercijalne banke obavljaju sav platni promet.
– Međutim, ponavljam, ne možete nekome ne isplatiti platu i ugroziti mu egzistenciju. Imate one koji su na crnoj listi preko 20 godina, iako su u međuvremenu rehabilitovani. Jedino je Milenko Vračar uspio da izdejstvuje da se skine sa te liste. Savo Krunić je otišao u penziju i nikada ga nisu skinuli sa liste, iako je rehabilitovan. Imao je račun u banci na koji je samo primao platu i ni marke više – navodi Cenićeva.
Ona dodaje da nigdje na svijetu ne možete nekome oduzeti pravo na primanja, te da vlasti u BiH imaju adrese na koje trebaju da se obrate.
Poslovni savjetnik i ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da ne zna na koja je alternativna rješenja mislio Višković.
On dodaje da u ovom momentu ne zna šta bi to moglo da pomogne preduzećima i pojedincima kojima su računi blokirani.
Možda se, kaže on, mogu naći privremena rješenja ali dugoročno će to biti teško održivo.
– Treba pitati pravnike da li je rješenje da firmu koja je pod sankcijama kupi neka druga firma koja nije pod sankcijama pa da nastave da rade. To su pitanja koja bi se morala proučiti sa pravnicima i bankarima – kaže Pavlović.
