Zemlje članice NATO odmjeravaju koliko daleko smiju da idu da bi pomogle Ukrajini, pred moguću rusku invaziju.
Savez – koji čine SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka – pojačava borbenu gotovost i pomoć Ukrajini.
Šta je NATO?
NATO – Organizacija Sjevernoatlantskog sporazuma ili Sjevernoatlantski savez – vojni je savez koji je 1949. osnovalo 12 zemalja, uključujući SAD, Kanadu, Veliku Britaniju i Francusku.
Članice pristaju da priteknu jedna drugoj u pomoć u slučaju oružanog napada protiv bilo koje njihove zemlje članice.
Prvobitni cilj saveza bio je da se suprotstavi prijetnji poslijeratnog širenja Rusije u Evropi.
Sovjetska Rusija je 1955. godine odgovorila NATO-u stvaranjem vlastitog vojnog saveza istočnoevropskih komunističkih zemalja, nazvanog Varšavski pakt.
Poslije pada Sovjetskog Saveza 1991. godine, veliki broj bivših zemalja Varšavskog pakta postale su članice NATO.
Savez sada ima 30 članica.
Kakav problem ima Rusija sa NATO-om i Ukrajinom
Ukrajina je bivša sovjetska republika koja se graniči i sa Rusijom i sa EU.
Ona nije članica NATO, ali je “partnerska zemlja” – što znači da postoji slaganje oko toga da bi moglo da joj se dozvoli da se pridruži savezu u nekom trenutku u budućnosti.
Rusija želi garancije zapadnih sila da se to nikad neće dogoditi – što Zapad nije spreman da obeća.
Ukrajina ima brojno stanovništvo etničkih Rusa i bliske društvene i kulturološke veze sa Rusijom.
Šta još brine Rusiju?
Predsjednik Rusije Putin tvrdi da zapadne sile koriste savez da opkole Rusiju i upozorava NATO da mora da prekine sa vojnim aktivnostima u Istočnoj Evropi.
On odavno tvrdi da su SAD prekršile obećanje dato 1990. godine da se NATO neće širiti dalje na Istok.
NATO negira ove ruske tvrdnje i tvrdi da samo mali broj njenih članica dijeli granicu sa Rusijom i da se radi o odbrambenom savezu.
Mnogi vjeruju da bi trenutno gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici mogao da bude pokušaj da se Zapad natjera da ozbiljno shvati ruske bezbjednosne zahtjeve.
Šta je NATO preduzimao u prošlosti u vezi sa Rusijom i Ukrajinom?
Kad su Ukrajinci početkom 2014. godine svrgli sa vlasti svog proruskog predsjednika, Rusija je anektirala južno ukrajinsko poluostrvo Krim.
Ona je podržala i proruske separatiste koji su zauzeli velike dijelove istočne Ukrajine.
NATO nije intervenisao, ali jeste odgovorio raspoređivanjem trupa po prvi put u nekoliko istočnoevropskih zemalja.
On ima četiri multinacionalne borbene grupe veličine bataljona u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj, i jednu multinacionalnu brigadu u Rumuniji.
Proširio je i vazdušni nadzor u baltičkim državama i istočnoj Evropi da bi presretao ruske letjelice koje pređu granice njenih zemalja članica.
Rusija kaže da želi da se ove snage povuku.
Kakva je obećanja NATO dao Ukrajini?
Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je da će Rusija platiti “ozbiljnu i skupu cijenu” u slučaju invazije.
SAD su stavile 8.500 obučenih vojnika u stanje borbene gotovosti, ali Pentagon kaže da će oni biti angažovani samo ako NATO donese odluku da aktivira snage za brzo reagovanje.
On je dodao i da ne postoje planovi da se trupe šalju u samu Ukrajinu.
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok upozorila je da će bilo kakva dalja vojna eskalacija “skupo koštati ruski režim – ekonomski, politički i strateški”.
Dauning Strit i Velika Britanija slažu se da “saveznici moraju da sprovedu brze kaznene reakcije, uključujući paket sankcija bez presedana”.
Da li je NATO ujedinjen oko Ukrajine?
Predsjednik Bajden izjavio je da postoji “potpuno jedinstvo” među evropskim liderima oko Ukrajine, ali su se javile razlike u konkretnoj podršci koju nude razne države.
SAD su saopštile da su Ukrajini poslale oko 90 tona “smrtonosne pomoći”, uključujući municiju za “branitelje na prvoj liniji fronta”.
Velika Britanija šalje Ukrajini protivtenkovske projektile kratkog dometa.
Neke članice NATO, uključujući Dansku, Španiju, Francusku i Holandiju, šalju borbene avione i ratne brodove u istočnu Evropu kako bi pojačale odbranu u regionu.
Njemačka je, međutim, odbila zahtjev Ukrajine za odbrambenim oružjem, u skladu sa svojom politikom ne slanja smrtonosnog oružja u ratne zone. Umjesto toga ona će poslati medicinsku pomoć.
Francuski predsjednik Makron u međuvremenu je pozvao na dijalog sa Rusijom da bi se deeskalirala situacija.
