Usvajanjem republičkog Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Srpske otvorena je Pandorina kutija i ozvaničena nova kriza koja bi, s jedne strane, mogla i dodatno ojačati tenzije unutar zemlje zbog otvorene mogućnosti i za hapšenja, a s druge, konačno prisiliti političke faktore iz FBiH da pristanu da sjednu za sto za kojim bi se raspravljalo o toj pravosudnoj instituciji sa sjedištem u Sarajevu.
Do posljednjih turbulencija na relaciji Ustavni sud BiH – vlast u Banjaluci je došlo nakon što je većina sudija 19. juna, bez prisustva ijednog sudije iz Srpske, izmijenila na sporan način vlastita pravila o radu na osnovu kojih i funkcionišu te omogućila zasjedanja i u situaciji kada im ne može prisustvovati nijedan član kojeg bira Narodna skupština Srpske.
Nakon što se Sud oglušio o zahtjev da povuče spornu odluku, u republičkom parlamentu je, po hitnom postupku, u utorak kasno uveče usvojen zakon koji predviđa da nijedna odluka Ustavnog suda BiH, donesena poslije tog 19. juna, neće biti primjenjivana na teritoriji Srpske sve dok ne bude usvojen zakon o Ustavnom sudu BiH.
Članom tri, od četiri u zakonu, je definisano da se lica koja su dužna da postupaju po odredbama zakona izuzimaju od krivične odgovornosti koja je propisana krivičnim zakonodavstvom BiH, i u pogledu krivičnih djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona biće zaštićena od institucija Srpske.
Republički Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH stupiće na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a stručnjaci, ne krijući da je Srpska ovim potezom izašla prvi put iz okvira Dejtona, naglašavaju da je kriza neminovna, ali i da je isto tako Republika dotjerana do zida te da je morala da reaguje.
Poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Milan Petković za “Glas” kaže da je Srpska dala odgovor na konstantno otimanje nadležnosti od strane Ustavnog suda BiH.
– Ne mislim da će se ovim zakonom riješiti problem Ustavnog suda, ali je ovo bio jedini logičan i mogući politički odgovor. Nadam se da će se politički akteri iz Sarajeva i međunarodne zajednice dozvati pameti i shvatiti da im njihova namjera neće proći i da se moraju dogovarati sa Republikom Srpskom, u suprotnom, BiH više neće postojati kakva je do sada bila – poručio je Petković.
Milko Grmuša, pravnik i odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, je podsjetio da je Ustavni sud godinama u predmetima koji su imali politički konotaciju postupao protivno Ustavu BiH, ali i svojim ranijim odlukama s početka dvijehiljaditih godina te da je jasno da je motivisan politikom.
Srpska je, kaže, u takvim okolnostima morala dati neki odgovor, a nada se da je ovaj, koji je izabran, pažljivo i hladne glave planiran te da za to ima i određenu podršku kod različitih činilaca u međunarodnom faktoru.
– Iz onoga što je rečeno shvatio sam da je cilj Srpske da ovaj zakon ne bude trajno na snazi, nego da se priča o zakonu o Ustavnom sudu BiH i kada bude donesen taj zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH, da ćemo mi, praktično, ovaj staviti van snage – rekao je Grmuša.
Zakon koji je usvojila većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske jeste poziv na razgovor i dogovor.
– Potrebno je biti veoma obazriv kod zakona koji tražimo, jer moramo tražiti dogovor o tome šta Ustavni sud BiH uopšte može da razmatra. Ključno je da taj sud ne može da stavlja sebe u poziciju ustavotvorca. Ono što je napisano u Ustavu ne može da mijenja i to treba da bude prvi i osnovni zahtjev – smatra Grmuša.
Kako će se stvari odvijati, kaže, definitivno zavisi od ponašanja faktora iz međunarodne zajednice.
– Niko u međunarodnoj zajednici nije rad da preuzme potpunu odgovornost za stanje u BiH ukoliko preduzme neke radikalne korake prema Republici Srpskoj. Ko god bi se odlučio na to, taj bi u potpunosti preuzeo odgovornost za stanje u BiH, a s obzirom na to da je ovo sistem spojenih posuda, to znači i u cijeloj regiji, kada već imamo situaciju na Kosovu i Metohiji, Ukrajinu i tako dalje. To možda može biti jedan od argumenata ili momenata koji nam idu u prilog, ali ćemo nakon jedne krize i buke koja tek predstoji morati početi i sami da smirujemo strasti i nudimo rješenje za izlazak iz ustavne krize koja, objektivno, nije počela juče, ali se Srpska u utorak prvi put možda odlučila da pokaže da batina uvijek ima dva kraja i da ne moramo uvijek biti ti koji pasivno posmatramo kako se krši Ustav i da odgovor na neustavno ponašanje, ako nema pravnih mehanizama, iz prisile može biti i drugačiji – rekao je Grmuša.
Ako, kaže, ipak vlast nema odgovore na sva otvorena pitanja poslije ovoga, o kojima možda javno ne govori, to može biti veoma rizično po interese Republike Srpske. Govoreći o tome da niko ne može garantovati da će od krivičnog gonjenja biti zaštićeni oni koji ne budu sprovodili odluke Ustavnog suda BiH kada pređu u FBiH i u inostranstvo, Grmuša ističe da su stručnjaci već najavili scenario mogućeg hapšenja odgovornih iz Srpske.
– Koliko god političarima nekada bile vruće glave, ovo je toliko ozbiljno pitanje da sve sujete, ponos i politički rejtinzi moraju da ustupe mjesto racionalnom promišljanju – poručio je.
Predugo je Srpska, ističe, trpjela pravno nasilje.
– Imamo primjere, od Zakona o javnoj imovini u Brčkom koji je OHR pisao i gdje je ona data na raspolaganje distriktu, odluke Ustavnog suda BiH gdje piše da Republika Srpska ima pravo da uređuje imovinsko-pravne odnose. Kada ste već sami napravili takvu situaciju, veoma je nekorektno i drsko da radite ovo što ste počeli sa državnom imovinom i tome se mora stati u kraj. Niko nije naivan. Ako počne “tuk na utuk”, pa mi počnemo da radimo nešto što izlazi iz okvira Dejtona, pa drugi nastavi, a odavno izlazi već iz tih okvira, ne treba biti puno pametan da bi vidio kuda to vodi. Mislim da to nikome normalnom u BiH i Srpskoj nije u interesu – zaključio je.
Narodna skupština je na posebnoj sjednici, uz zakon, usvojila zaključke kojima je zatražila da je u okviru 14 prioriteta za napredovanje na putu ka EU, koje je ispostavio zvanični Brisel, hitno potrebno rješavati pitanje reforme Ustavnog suda BiH, odnosno odlaska stranih sudija, kojih je trojica još u toj pravosudnoj instituciji, te usvojiti zakon o Ustavnom sudu BiH.
Drugim zaključkom je zadužena Vlada da podnese prijedlog zakona o dopuni republičkog Krivičnog zakonika i propiše posebno krivično djelo postupanja suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Apelacije građana
Tokom posebnog skupštinskog zasjedanja provuklo se pitanje šta je sa onim apelacijama koje na adresu Ustavnog suda BiH šalju obični građani, a nakon odlučivanja u pravosuđu Srpske.
Milan Petković kaže da će građani i dalje moći da izjavljuju apelacije krnjem Ustavnom sudu BiH, u krivičnim i građanskim stvarima, a nakon toga i da se, ako budu nezadovoljni, obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
