U EU se od četvrtka do nedjelje održavaju izbori za Evropski parlament, a od ishoda će zavisiti i buduća politika EU prema proširenju.
Čak i u slučaju da Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, zadrži poziciju predsjednice i u novom sazivu, što je realna mogućnost, ne znači da će proširenje EU na zapadni Balkan biti zagarantovano, iako se ona snažno zalaže za njegov nastavak, jednostavno zbog izostajanja reformi u većini zemalja regiona i zamora proširenjem među samim članicama.
U slučaju da Fon der Lajenova ostane predsjednica, izvjesno je da neće doći do većih promjena u sastavu komesara, pa bi se i u toj varijanti moglo očekivati da resor proširenja ostane u mađarskim rukama.
Naime, iako je Mađarska meta čestih kritika u Briselu, za evropskog komesara za proširenje Olivera Varhejija se ne vežu bilo kakvi problemi, a većina insajdera smatra da je ovaj posao obavljao dobro, u skladu s onim što je bilo do Evropske komisije.
Ono što većinu analitičara plaši je mogući zaokret udesno, s obzirom na to da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi stranke desnice mogle osvojiti značajno više mandata nego u proteklom periodu.
Međutim, analitičari takođe ukazuju na činjenicu da je evropska desnica jako razjedinjena.
Dio ih, poput njemačke ekstremno desničarske stranke AfD i mađarskog Fidesa, želi poboljšanje odnosa s Rusijom, dok većina drugih desničara želi nastaviti politiku podrške Ukrajini.
Čak je i Marin le Pen, koja je ranije slovila kao bliska Rusiji, okrenula ploču i sada smatra da treba pomoći Ukrajini.
Ono što veže manje-više sve desničare u EU je snažna antimigraciona politika i želja da se suzbiju migracije.
Desničari su podijeljeni i kad je u pitanju proširenje EU. Dok u istočnim dijelovima EU desnica želi zapadni Balkan u EU, zapadni dio EU je skeptičniji i tamošnji desničari su manje-više protiv proširenja, sa izuzetkom manjeg broja zemalja poput Italije i Austrije.
Međutim, treba napomenuti da je italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja je ranije povezivana s ekstremnom desnicom, otkad je došla na vlast značajno ublažila retoriku i približila se centru.
Fon der Lajenova je smatra jednom od najvažnijih saveznica, koja je odigrala veliku ulogu u pacificiranju evropske desnice prema Ukrajini, ali i u kreiranju evropske migracione politike.
Moglo bi se reći da bi značajniji rezultat krajnje desnice u EU pooštrio migrantsku politiku, ublažio odredbe Zelene agende koju je pokrenula trenutna Evropska komisija, stavio manji prioritet na pitanja vladavine prava, a možda i zaustavio proširenje EU.
Ako sastav Komisije ostane sličan, moguće je zamisliti nastavak trenutnih prioriteta, koji se prvenstveno odnose na jačanje evropske sigurnosti.
Što se tiče zapadnog Balkana, mogu se očekivati dalji pokušaji ekonomske integracije regiona prema zajedničkom tržištu EU, ali uspjeh će prije svega zavisiti od domaćih reformi.
Moguće je očekivati da će se Crna Gora jedina značajnije približiti EU, a možda i biti spremna za članstvo na kraju petogodišnjeg mandata Komisije.
I Faris Kočan, ekspert za EU i proširenje iz Slovenije, smatra da će sve zavisiti od toga s kim će evropski narodnjaci, frakcija kojoj pripada Fon der Lajenova, napraviti koaliciju. Kočan vidi dvije moguće varijante. Jedna je nastavak koalicije s grupom socijalista i demokrata, dok bi druga mogla značiti ulazak u koaliciju s grupom evroskeptika.
“S obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, procjenjujem da proces proširenja neće biti ugrožen, pod uslovom da zemlje kandidati nastave dalje praviti korake koji su potrebni za članstvo u EU. I bitno će biti kome će pripadati resor za proširenje”, smatra on.
I on procjenjuje da bi Varheji mogao ostati komesar, u slučaju da Fon der Lajenova nastavi voditi Komisiju, što bi, po njemu, značilo nastavak slične politike.
“Znamo da je Fon der Lajenova velika zagovornica proširenja, a i da Orban i dalje vlada u Mađarskoj, pa tu situaciju ne mogu isključiti”, smatra on.
