Iako je inicijativni turizam, odnosno odlazak domaćih turista u inostranstvo, u Srpskoj u prednosti u odnosu na receptivni, ipak je primijećeno sve više dolazaka stranih turista, te se uveliko radi na promociji domaćih turističkih potencijala.
Potvrđuju ovo i naši sagovornici iz turističkih organizacija Banjaluke i Trebinja, koji navode da je ipak teže baviti se receptivnim turizmom, odnosno dovođenjem stranih turista u našu zemlju.
Zoran Sanković iz Turističke organizacije Banjaluka (TOBL) kazao je da se receptivni turizam u osnovi može posmatrati samo kao zajednička sprega javnog i privatnog sektora i zainteresovanih strana.
“To, naravno, kreće od turističkog vodiča, restorana, hotela jer je svima u interesu povećan broj dolazaka i svi zajedno djelujemo u razvoju receptivnog turizma”, rekao je Sanković za “Nezavisne”.
Ističe da se većina agencija u Banjaluci pretežno bavi inicijativnim turizmom te im je osnovna djelatnost odvođenje ljudi odavde na druge destinacije.
“Iako većina njih vjerovatno ima mogućnost da organizuje dovođenje turista ovdje, neki od njih nude samo odlaske, dok se, recimo, neki bave organizacijom događaja, manifestacija, a neki su isključivo orijentisani na receptivni turizam”, objašnjava Sanković.
S druge strane, kako kaže, TOBL promoviše osnovne vrijednosti koje su u javnom vlasništvu, kao što je tvrđava Kastel i druge lokacije na području grada koje turisti prvo posjete kada dođu u grad. On navodi da su na području Banjaluke dvije-tri agencije koje su aktivno uključene, pored inicijativnog, i u receptivni turizam, ali ističe da ih je na tržištu teško razdvojiti.
“Na primjer, ukoliko bi određena agencija pored te djelatnosti radila s agencijama iz drugih zemalja koje su zainteresovane za rezervaciju smještaja, usluge turističkih vodiča te organizovanje određenih turističkih usluga u Banjaluci, oni bi onda bili i agencija koja radi na receptivnom turizmu. Većina njih ipak radi inicijativni turizam”, dodaje on.
Ističe da postoji problem organizacije svih tih usluga na lokalu, plaćanja, zakupa i organizacije.
“Mislim da je zahtjevnije za određenu agenciju baviti se receptivnim turizmom, jer kroz inicijativni turizam dobijate gotov proizvod koji već prodajete u ime neke druge agencije, dok npr. ovdje morate organizovati dolazak, transfer, smještaj, što zahtijeva mnogo veću logistiku i trošenje više resursa”, istakao je on.
Podsjećamo, Banjaluka je, od kada se mjeri turistički promet, ove godine dostigla najveći broj dolazaka za devet mjeseci, i to 66.691 dolazak ili 79,7 odsto više nego u istom periodu lani, kada je evidentirano 37.120 dolazaka.
Kako navode iz Turističke organizacije grada Trebinje za “Nezavisne”, receptivni turizam je u ovom gradu svakako u ekspanziji.
“Kada je riječ o ovom turizmu, s ponosom možemo istaći da je na osnovu prikupljenih statističkih podataka ova turistička sezona najbolja do sada. Tome u prilog govori i činjenica da smo već u ljetnim mjesecima dostigli i prestigli rekordnu posjećenost iz 2019. godine”, rekli su iz Turističke organizacije grada Trebinje. Naglašavaju da bilježe uvećanje za više od 70 odsto.
“Iskreno se nadamo da će se ovaj trend nastaviti i u budućnosti”, kažu oni.
Dodaju da imaju izuzetnu saradnju sa svim poslovnim subjektima iz oblasti turizma i ugostiteljstva, koji posluju na području Trebinja.
“Intenzivno radimo na svim vidovima promocije: razni vidovi promo-materijala, posjete sajmovima kako u regionu, tako i na inostranim sajmovima te reklamnog oglašavanja. Potpisali smo više sporazuma o saradnji sa Valjevom, Budvom, Herceg Novim, Nikšićem…, čime nastojimo da učvrstimo i razvijemo regionalnu saradnju”, istakli su iz ove turističke organizacije.
