Donošenjem zakona kojim bi bila uređena oblast kriptovaluta, elektronske imovine i “rudarenja”, bila bi obezbijeđena pravna sigurnost svih kriptoaktera, ali i poslao dobar signal, kako domaćim tako i inostranim investitorima da nastave sa ulaganjem u ovaj relativno novi i vjerovatno najbrže rastući privredni sektor Srpske.
Kaže ovo za “Glas Srpske” izvršni direktor prve kriptomjenjačnice u BiH – “Balkan kriptoeksčejndž” Boris Majstorović, komentarišući najavu Vlade Srpske da će uskoro svjetlo dana ugledati nacrt prijedloga ovog zakona, a kojim će biti precizirana “pravila igre”.
“Ova oblast je je velika razvojna šansa Srpske, a pogotovo kada je u pitanju “rudarenje”. Procjene govore da trenutno imamo između 5.000 do 10.000 ljudi koji se time bave u BiH. Ali, u posljednje vrijeme sve je više i krupnijih igrača koji pokazuju interesovanje da dođu te zakupljuju i opremaju čak čitave hale. Radi se o investitorima iz Austrije, Švajcarske, Njemačke i Italije. Odlučuju se na taj korak, jer je kod nas niska stopa poreza, ali i cijena struje. Kada bude usvojen ovaj zakon, vjerujem da će nivo ovih investicija, a pogotovo inostranih, biti znatno uvećan, mislim da imamo sve predispozicije da od Srpske napravimo novu kriptodestinaciju u svijetu”, istakao je Majstorović.
Smatra da bi zakonsko regulisanje ove oblasti mnogo značilo i za kriptomjenjačnice i berze, ali bi sigurno uticalo i na smanjenje crnog tržišta.
“Pretpostavljam da će ovo zakonsko rješenje biti slično onom iz Srbije. Na ovaj način biće definisano šta je to digitalna imovina, kako se ona čuva, ko je za šta nadležan, a vjerujem da će biti regulisano i “rudarenje” te izdavanje novih tokena putem blokčejn tehnologije”, istakao je Majstorović pojašnjavajući kako kriptovalute nikada nisu pretendovale da postanu zvanično sredstvo plaćanja u nekoj državi, već predstavljaju alternativni i sve popularniji oblik novca.
Navodi da su ove procese u svijetu usporavali iz bankarskog i finansijskog sektora, koji je do sada u svojim rukama držao najveći dio novčanog kolača jedne zemlje. Osvrćući se na njihove kritike kako se “rudarenjem” troše ogromne količine električne energije i zagađuje okolina, Majstorović kaže da se radi o zlonamjernim izjavama da bi bio usporen čitav ovaj proces.
“Da li to znači da treba da zatvorimo i dio fabrika, jer troše električnu energiju. Mislim da ne treba. Treba da se razvijamo, a kriptovalute su dobra prilika”, smatra Majstorović.
Kada je u pitanju trgovina kriptovalutama, navodi da ova firma trenutno ima oko 11.000 korisnika i godišnji promet od oko 21 milion maraka. Prema njegovim riječima, u samim začecima ovom trgovinom bavili su se isključivo oni koji su imali određeno informatičko obrazovanje, ali u posljednje vrijeme se i to promijenilo.
“To nisu više samo informatičari. Različiti su profili, od doktora, radnika, bankara, pa do domaćica”, naveo je Majstorović, dodajući da se građani najčešće, čak u 59 odsto slučajeva, odlučuju za kupovinu bitkoina i eteruma, trenutno najpopularnijih digitalnih valuta na tržištu.
Digitalni novčanik
Prema riječima Majstorovića, firma u kojoj radi prije par mjeseci je pokrenula i aplikaciju “lova.ba”.
“Veliki broj naših korisnika drži svoj kriptonovac na našoj platformi te smo stoga odlučili da napravimo i digitalne novčanike na mobilnim telefonima, a s kojima će se moći obavljati plaćanje računa, robe i usluga u bilo kom trenutku”, rekao je Majstorović.
