Tročlano sudsko vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH pred kojim se zbog ratnih zločina nad srpskim vojnicima i civilima sudi komandantu Trećeg korpusa tzv. Armije BiH generalu Sakibu Mahmuljinu čine kadrovi SDA i sudije sa bogatom ratnom prošlošću koje su tokom rata sudile Srbima.
Posebno šokantno je što će Mahmuljinu, nakon što mu je ukinuta prvostepena presuda od deset godina zatvora, kao član drugostepenog vijeća suditi Redžib Begić, bivši sudija Višeg i Kantonalnog suda u Zenici, koji je od 1991. do 1993. godine bio načelnik Centra službi bezbjednosti Zenica. Begić je u Višem sudu u Zenici radio zajedno sa aktuelnim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem, koji je poslije Begića bio na funkciji načelnika zeničkog CSB-a.
Pored Begića član sudskog vijeća je i ratni sudija Okružnog vojnog suda u Goraždu Hilmo Vučinić. Taj sud je tokom rata presudio srpskoj braći Delić, koja su poslije suđenja nestala i do danas nisu pronađeni njihovi posmrtni ostaci, a za to niko nikada nije odgovarao. Udruženje porodica civilnih žrtava rata iz Višegrada podnijelo je VSTS-u BiH prijavu protiv Vučinića, u kojoj su ga optužili da je s umišljajem preduzeo više mjera i radnji da bi prikrivao činjenice u vezi sa ratnim zločinima s ciljem satanizacije Srba. U toj prijavi je navedeno da je Vučinić u svojim presudama bez ikakvih dokaza svjesno izvrtao ili podmetao tvrdnje da su muslimani napustili Višegrad u strahu od vojnika Užičkog korpusa JNA, pri tome svjesno prikrivajući teroristički akt Murata Šabanovića i brojna druga djela muslimanskih ekstremista iz tog perioda.Čistu ratnu prošlost nema ni treći sudija tročlanog vijeća Senadin Begtašević. On je tokom rata bio sudija Opštinskog suda u Konjicu, zajedno sa Mirom Smajlović, takođe sudijom Suda BiH, koja je nedavno imala glavnu ulogu u donošenju šokantne odluke o odbacivanju optužnice protiv Adema Kostjerevca, optuženog za silovanje trudne Srpkinje.Predsjednik Saveza logoraša RS Anđelko Nosović kaže da je jasno da srpske žrtve ne treba da se uzdaju u to da će od pravosuđa BiH dobiti pravdu.- Sada smo u strahu da Mahmuljin, umjesto oštrije kazne, ne bude potpuno oslobođen. Kakvu pravdu da očekujemo od tog sudije Begića, kada su on i Mahmuljin u ratu bili na istoj strani i u vezi sa mudžahedinima, jer je Begić, kao načelnik CSB-a Zenica, morao da ima ulogu u dovođenju mudžahedina, kojima je kasnije komandovao Mahmuljin – kaže Nosović za “Glas”.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić kaže da je već prilikom donošenja odluke da pojedine izjave budu reprodukovane pred drugostepenim vijećem bilo jasno da je cilj oslobađanje Mahmuljina i skidanje odgovornosti sa kompletnog tadašnjeg političkog, vojnog i policijskog rukovodstva za sadističke i rasprostranjene zločine nad Srbima na ozrensko-vozućkom ratištu.
– Sastav drugostepenog vijeća to sada samo potvrđuje, jer je s obzirom na njihove ratne biografije, jasno da je taj zadatak dodijeljen upravo onim kadrovima koji sprovode muslimansku politiku još od 1992. godine – kaže Kojić za naš list.
On dodaje da je jasna i uloga španskog državljanina na čelu Suda BiH Ranka Debeveca, u čijoj nadležnosti je imenovanje sudskih vijeća, kao i onih koji stoje iza njega.
– Ovakvim potezima ti isti ruše sve principe demokratije, rade protiv pomirenja i žele da ionako zategnute odnose učine još kompleksnijim – kaže Kojić.
Konjic
Pripadnik rezervnog sastava policije u Konjicu Miralem Macić preminuo je u januaru 2012. godine, samo dan prije nego što je trebalo da bude razmatran njegov sporazum o priznanju krivice sa Tužilaštvom BiH o zločinima nad Srbima u Konjicu.
Macić je, kako su tada objavili mediji, prije iznenadne smrti najavio da će objelodaniti imena sudija i tužilaca koji su u ratu presuđivali Srbima, kao i njihovu ulogu u ratnim dešavanjima. On je detalje zapisivao u svoj ratni dnevnik, koji je poslije njegove smrti nestao, a u njemu su morala biti imena aktuelnih sudija Suda BiH Senadina Begtaševića i Mire Smajlović.
