Zakon je, naime, usvojen 10. februara u Narodnoj skupštini Srpske, nakon čega je prošao predviđene procedure i dobio zeleno svjetlo Ustavnog suda RS, ali ga je u aprilu, dan prije stupanja na snagu, Kristijan Šmit sa mjesta visokog predstavnika suspendovao i donio odluku o nesprovođenju sve dok Ustavni sud BiH ne donese stav o tom pitanju.
Gotovo istovremeno na adresu tog suda u Sarajevu stigao je zahtjev za ocjenu kompatibilnosti koji su podnijeli bošnjački delegati u Domu naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović, Amir Fazlić, Denis Bećirović, Asim Sarajlić i Munib Jusufović te delegat hrvatskog kluba Zlatko Miletić, a u zahtjevu je, kako su rekli, “korišćena argumentacija koja je upotrijebljena u predmetima kojima je osporavana nadležnost Srpske da rješava pitanje državne imovine”.
Njihov zahtjev sudije Ustavnog suda trebalo bi da razmatraju u četvrtak, a Dmičić podvlači da entiteti nisu prenijeli ustavno i zakonsko pravo na imovinu na nivo BiH, iz čega proizlazi zaključak – da su jedini titulari prava na imovinu i imaju izvorno, autohtono pravo da svojim zakonima, na svojoj teritoriji, samostalno uređuju ovu oblast.
– Kategorija državne imovine ne postoji ni u ustavnoj ni zakonodavnoj materiji na nivou zajedničkih organa i institucija BiH. Imovina pripada entitetima. Sve što bi se učinilo u idućem odlučivanju Ustavnog suda BiH, možemo reći iz ugla nauke i struke, biće neustavan i nezakonit čin, ali i sa teorijskog i empirijskog gledišta sudovanje koje direktno ugrožava pravnu sigurnost i derogira entitetsko zakonodavstvo – istakao je Dmičić i dodao da je svako osporavanje imovine Srpskoj neustavno.
Dodao je da su dejtonska rješenja zaustavila tragične sukobe tek kada je međunarodnim sporazumom ostvareno teritorijalno razgraničenje između zaraćenih naroda u omjeru 51: 49.
– Entiteti su dobili čvrst teritorijalni omjer i tako je nastala BiH, a sada činom visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH spajamo imovinu da bi, zapravo, rastakali državu – zaključio je Dmičić.
Republički zvaničnici od početka tvrde da je imovina Srpske ona koja se nalazi na njenoj teritoriji, a da institucije na nivou BiH mogu da je koriste ako za to ima potrebe, jer je tako navedeno u Dejtonskom sporazumu, odnosno Ustavu BiH.
Uz to i uprkos Šmitovoj zabrani, iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) su ranije poručili da Srpska ostaje pri svojim zakonima kojima je definisala postupanje sa imovinom na njenoj teritoriji bez obzira na posljednje poteze koje je povukao OHR.
Polemike
Polemike o imovini u BiH traju duže od deceniju i po. Prva komisija za državnu imovinu je uspostavljena odlukom Savjeta ministara BiH još 2004, poslije čega su uslijedile i zabrane raspolaganja imovinom iz sjedišta OHR-a.
