Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ne donosi nešto epohalno niti nama niti bilo kome ovdje, ali je bitno da smo zatvorili jedan ciklus koji se odnosi na međunarodnu pravdu, na prihvatanje odgovornosti, poručio je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović, javlja Anadolija.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija u četvrtak je usvojila rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za rezoluciju su glasale 84 zemlje, 19 je bilo protiv, 68 suzdržano. Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. jul svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
– Svi znamo da je Holandija prihvatila odgovornost kroz presude sudova u Holandiji. Preko ove rezolucije i UN je prihvatio odgovornost za njegovu ulogu u genocidu u Srebrenici. Takođe, i Crna Gora je na neki način kroz svoje amandmane, prihvatanjem i glasanjem za rezoluciju, prihvatila činjenice o genocidu u Srebrenici. Na neki način smo izolovali Srbiju i Republiku Srpsku od svih u svijetu, jer su ostali sami, usamljeni, pogotovo u ovom dijelu Evrope – pojasnio je Tahirović.
Nacrt rezolucije sponzorisale su mnoge države, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maleziju, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Turkiye, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.
Učenje o genocidu u obrazovnim ustanovama
Tahirović smatra da rezolucija u budućnosti neće “donijeti ništa posebno”.
– Izučavaće se u obrazovnim sistemima širom svijeta, a nadam se da će to biti pokrenuto, prije svega, ovdje u Federaciji Bosne i Hercegovine, da ovdje kroz kantonalne obrazovne ustanove uvedemo izučavanje genocida u Srebrenici, a tako da budemo primjer i drugima, kao npr. u RS ili Srbiji. To bi mogao biti konkretan rezultat rezolucije – rekao je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Mišljenja je da bi uvođenje izučavanja genocida u obrazovnim ustanovama u Republici Srpskoj i Srbiji moglo potrajati, ali je cilj da se prvenstveno u Federaciji BiH poduzme nešto po tom pitanju.
– Mi, Bošnjaci nismo dali toliki značaj Srebrenici, koji ona zaslužuje. Da mi u svojim obrazovnim sistemima, konkretno u Sarajevu, kantonu, Unsko-sanskom kantonu, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, tamo gdje su Bošnjaci u većini, nemamo u obrazovnom sistemu na adekvatan način u knjigama predstavljenu Srebrenicu, a kako bi generacije imale mogućnost da izučavaju i nauče šta se to desilo u genocidu kroz presude međunarodnih sudova – naglasio je Tahirović u razgovoru za Anadoliju.
Smatra da je potrebno shvatiti da izučavanje nije samo obaveza Srbije, nego i nas u Bosni i Hercegovini, tačnije u Federaciji BiH.
Cvijet Srebrenice ispred UN-a
Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. (International Day of Reflection and Commemoration of the 1995 Genocide in Srebrenica) u petak je službeno uvršten na zvanični kalendar Ujedinjenih naroda.
“I ona će svake godine 11. jula na taj način biti obilježena”, istakao je Tahirović.
Podsjetio je da je u četvrtak, tokom Generalne skupštine UN-a, osoblje koje se bavi finansijama, ukazivalo na potrebu izmjene budžeta jer je neophodno obezbijediti određena finansijska sredstva kako bi se ispratilo sve ono što slijedi nakon usvajanja rezolucije.
– Biće obezbijeđena i sredstva za praćenje dešavanja oko 11. jula – izjavio je Tahirović.
Udruženja žrtava, nakon usvajanja rezolucije, nastavljaju sa aktivnostima i planovima koji su vezani za UN.
– Prvog jula u zgradi Generalne skupštine UN-a planirano je otvaranje izložbe fotografija i drugih artefakata iz Srebrenice, u organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica. Dan kasnije je konferencija u zgradi UN-a, a kojoj će prisustvovati i glavni tužitelj Haškog tribunala, predstavnici UN-a, generalni sekretar, naš ambasador… A 3. jula je bilo planirano otvaranje spomenika, odnosno ‘Cvijeta Srebrenice’ ispred zgrade UN-a, u bašti. Međutim, zbog procedura oko izdavanja dozvola i kamena koji bi trebao doći, sve se malo razvuklo, pa ćemo mi tog datuma položiti kamen temeljac. Nadam se da će se naredne godine cijela ta procedura završiti i da ćemo postaviti spomenik – poručio je Tahirović.
Naveo je da je sve ostalo oko spomenika završeno, od idejnog rješenja i ostalih procedura. Spomenik bi trebalo da bude dva sa dva metra.
– On će biti stalno ispred zgrade UN-a i da ukazuje na genocid počinjen u Srebrenici. Nakon izložbe 1. jula, biće stalna postavka spomen-sobe gdje će biti izložene određene fotografije iz Srebrenice, artefakti, ali i ono što su majke radile u prethodnom periodu. Tako da će to ostati kao trajna i stalna izložba u okviru UN-a u Njujorku – pojasnio je Tahirović.
