Olaf Šolc, njemački savezni kancelar, ponovo je uslovio proširenje EU na zapadni Balkan potrebom da se EU unutar sebe reformiše, kako bi bila sposobnija donositi odluke koje bi je ojačale u geopolitičkim odnosima.
Šolc je u nedavnom govoru u Evropskom parlamentu u Strazburu rekao da EU mora ispuniti svoje obećanje zemljama zapadnog Balkana i primiti ih u članstvo, nakon čega je dobio aplauz prisutnih poslanika.
“Mi smo građanima i građankama zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i u perspektivi i Gruzije poručili da pripadaju nama. Mi želimo da vi budete dio EU. Pritom, nije riječ o altruizmu, nego o našoj vjerodostojnosti i ekonomskoj racionalnosti. Radi se i o tome da se mir u Evropi trajno osigura nakon prekretnice izazvane ruskim napadačkim ratom”, rekao je Šolc.
Kada je riječ o prijemu, rekao je da je uslov normalizacija odnosa između Srbije i Kosova i sprovođenje reformi, te je podsjetio da je prijem u EU zapadnog Balkana obećanje koje je dato prije 20 godina.
Međutim, ponovio je navode iz govora u Pragu o potrebi ukidanja veta za donošenje odluka unutar EU, što je reforma kojoj se odlučno protive zemlje, posebno članice primljene nakon proširenja 2004. godine.
Šolc je u svom govoru indirektno kritikovao glasove onih zemalja u EU koje žele da se zadrži princip veta u spoljnoj politici i bezbjednosti.
“Želim poručiti skepticima da se najveći mogući demokratski legitimitet ne postiže kroz jednoglasnost ili stoodstotnu saglasnost u svim odlukama. Upravo suprotno! Ono što nas čini demokratama je naporno traganje za većinama i koalicijama, traganje za kompromisima u kojima se takođe uzimaju u obzir i interesi manjine. Upravo to dokazuje naše razumijevanje liberalne demokratije”, rekao je Šolc.
Iz ovog govora, kao i iz prethodnog govora u Pragu, može se zaključiti da bi Njemačka dalje proširenje mogla usloviti sprovođenjem interne reforme u EU, što je proces koji bi, kako smatra Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, mogao potrajati.
“Iskustvo zadnjih desetak godina ne ostavlja puno prostora za optimizam kada je u pitanju dogovor 27 zemalja članica o internim reformama. Naravno, pritisak globalnih promjena, od invazije Rusije na Ukrajinu do izbora u SAD i odnosa sa Kinom, mogu izazvati reakciju koja nas može iznenaditi. Ostaje da se vidi”, izjavio je Ćerimagić za “Nezavisne novine”.
Reforma EU je, kako on ističe, zbog pozicija Poljske, Mađarske i nekoliko drugih zemalja nikad udaljenija.
“EU bi takođe vrlo jasno mogla da kaže kako što prije želi, na primjer, da Crna Gora postane 28. članica, ali i da ostale zemlje imaju čemu da se nadaju bez obzira na reforme u EU. Bez toga sposobnost EU da motiviše reforme i utiče na političke procese ostaće slaba. To najbolje vidimo mi u BiH, ali se vidi i dalje, od Sjeverne Makedonije do Srbije i Kosova”, smatra on.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, istakla je da je Šolcova posvećenost proširenju iskrena i naglasila da postoji uzročno-posljedična veza između proširenja i reforme EU.
“Teško je iz ovih poruka razaznati kojim tempom i kojom dinamikom bi to moglo ići. Rekla bih da je proces zapeo u raljama rata u Ukrajini. Postoji jedna poruka, koja je možda promakla ispod radara, a to je zalaganje da se odluke vezane za spoljnu politiku i oporezivanje donose kvalifikovanom većinom, što bi otkočilo neke odluke za koje je inicijativa i ranije potekla iz same Njemačke, a odnosila se i na odnos prema politikama pojedinih zemalja zapadnog Balkana”, istakla je Topićeva za “Nezavisne novine”.
Faris Kočan, ekspert za zapadni Balkan iz Slovenije, rekao je za “Nezavisne novine” da je Šolcov govor potrebno razumjeti u kontekstu geopolitičkih odnosa, odnosno želje Zapada da zadrži dominaciju liberalne demokratije.
Smatra da Njemačka nema ambicije da EU bude globalna sila jer Njemačka nema globalne interese u kolonijama koje, na primjer, ima Francuska, te da zato veći akcent stavlja na zapadni Balkan i istočno susjedstvo.
“U tom smislu je Šolc povezao ideju proširenja sa idejom reformi, što signalizira da se očekuje sad od zemlja zapadnog Balkana da nastave s tim procesom. I u tom smislu pozicija Šolca postaje slična poziciji Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, što najvjerovatnije nije bio cilj. To je najvjerovatnije i povezano s tim što Aleksandar Vučić i Albin Kurti nisu postigli dogovor kojim bi se, po mojoj procjeni, otvorio značajan prostor za ubrzavanje procesa proširenja i integracije zapadnobalkanskih zemalja u EU”, zaključio je Kočan.