Ako je suditi po procentima osvojenih glasova, ubjedljivo najveći gubitnik izbora u Federaciji BiH je Savez za bolju budućnost (SBB) BiH, dok je u Republici Srpskoj to Demokratski narodni savez (DNS), koji je na izborima 2018. godine imao osvojenih 14,4 odsto glasova, a na ovim izborima svega 4,57 odsto.
Kada je riječ o izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i strankama sa sjedištem u Federaciji BiH, SDA, HDZ, SDP te DF praktično su ponovili rezultat sa izbora 2018. godine, dok je, kao što smo naveli, SBB doživio drastičan pad.
Ova stranka u 2018. godini imala je 6,83 odsto osvojenih glasova, a na ovim nedavno završenim izborima nije prešla ni cenzus i osvojila je svega 2,14 odsto.
U Republici Srpskoj, ako izuzmemo stranke koje se prvi put pojavljuju na izborima za Predstavnički dom parlamenta BiH, ubjedljivi pobjednik je SNSD, koji je na izborima 2018. godine dobio 39,1 odsto, a na izborima 2022. godine 42,04 odsto, dok je najveći gubitnik DNS, koji je na izborima 2018. godine imao 10,29 odsto glasova, a na ovim izborima svega 3,47 odsto.
Ozbiljan pad na nivou BiH zabilježio je i SDS, koji je na izborima 2018. godine dobio povjerenje 24,34 odsto birača, da bi na ovim izborima povjerenje im ukazalo tek 18,37 odsto biračkog tijela za ovaj nivo vlasti.
“SBB je očito kažnjen zbog malo izraženijeg stava za saradnju posebno u dijelu Izbornog zakona jer je u javnosti stvorena slika da bi oni ‘popustili HDZ-u’. Sama kandidatura Željka Komšića dovela je do homogenizacije Hrvata ili, što je rekao Dragan Čović, ‘svjesnog žrtvovanja pluralizma’. Očekivano je bilo da HDZ (p)ostane dominantna partija u hrvatskom korupsu bez opozicije, a time i nezaobilazan faktor u formiranju vlasti”, rekla je za “Nezavisne novine” Tanja Topić, politička analitičarka.
Ona ističe da je trojac SNSD – HDZ – SDA zacementirao stanje svijesti svojih glasača, ovladao pravilima izbornog procesa i matricom po kojoj mobiliše glasače i to im omogućava da se međusobno hrane i (ne)funkcionišu u vlasti.
“Najljući neprijatelji na kraju uvijek formiraju vlast prije nego nekom drugom dopuste da im uđe u taj prostor vladanja, i to je očekivano”, naglasila je Topićeva.
Što se tiče nivoa Republike Srpske, odnosno na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SDS je zabilježio pad s obzirom na to da je osvojio 15,19 odsto glasova, a četiri godine ranije 18,04 odsto.
I na izborima za ovaj nivo vlasti najveći gubitnik je DNS, koji je na ovim izborima jedva prešao cenzus, a samo četiri godine ranije dobio je povjerenje 10,29 odsto birača iz Republike Srpske. Rezultat vrijedan pažnje s druge strane na izborima za Narodnu skupštinu napravili su Demos, kojem su ovo prvi izbori, a koji je dobio povjerenje 5,69 odsto birača, zatim Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića koja je osvojila 4,96 odsto glasova.
Izborni rezultat i na ovom nivou popravio je SNSD, koji je dobio povjerenje 35,24 odsto građana, dok je četiri godine ranije osvojio 31,87 odsto glasova.
“SDS je u stalnom padu, ali to ne iznenađuje jer je stranka dugo u opoziciji i nepovratno je izgubila neka uporišta kao što je Doboj, tako da to nije iznenađenje. DNS je sam svoju poziciju u javnosti odredio kao ‘ni na nebu ni na zemlji’. Napuštanjem vlasti izgubili su klijentalistički dio glasača, dok se među opozicionim nisu uspjeli etablirati kao istinska opozicija”, istakla je Topićeva.
Na izborma za Parlament Federacije BiH stvari su ostale manje-više iste kao i poslije prethodnih izbora jer su SDA, HDZ, DF i SDP osvojili pribiližno isti procenat glasova, tako da niko nije u značajnijoj mjeri izgubio birače, osim SBB-a, koji ovaj put nije prešao cenzus, a na prošlim opštim izborima 2018. godine imao je 7,09 odsto.
