Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, uspio je razljutiti i dio političkog korpusa u FBiH.
Na listu onih koji ga kritikuju juče se upisao i Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH i lider stranke Naprijed BiH.
Mehmedović, naime, smatra da zvaničan stav EU o svjedočenju Šmita u predmetu “Kovačević” na sudu u Strazburu jasno govori da je Šmitovo djelovanje samostalno bez podrške EU i da je odvojeno od EU, ali i upereno protiv “dalje ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana, posebno primjenom sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava proistekle iz predmeta ‘Sejdić i Finci'”.
Tu se, međutim, Mehmedović nije zaustavio pa je izjavio i da je odluka Šmita, da zajedno s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i šefom HDZ-a Draganom Čovićem ruši presudu u slučaju “Kovačević” udaljavanje BiH od EU i snažno skretanje s evropskog puta.
“Šmit ide u Strazbur da izvede miniranje puta u EU”, naveo je Mehmedović.
Taj primjer, međutim, nije usamljen… Prije toga su oštro reagovali i iz Stranke za BiH, koja se takođe oglasila nakon najave njemačkog diplomate da će se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju “Kovačević”.
Stranka za BiH, naime, smatra da nije primjereno da se Šmit upliće u taj sudski slučaj, posebno ako je, kako su naveli, on to sam zahtijevao.
Oglasio se u međuvremenu i potpredsjednik FBiH Refik Lendo koji je, kako je naveo, iz medija informisan da je Šmit donio odluku da na vlastitu inicijativu uzme učešće u žalbenom postupku u predmetu “Kovačević”.
“Izražavam snažno lično protivljenje takvoj njegovoj lošoj odluci, zbog štetnih posljedica koje će ona imati na politički sistem BiH, ali i vladavinu prava i demokratsko društvo u cjelini. Posebno je štetna politička poruka koja se izvodi iz takve njegove odluke, a koja implicira podršku ciljevima hrvatske nacionalne politike u BiH”, naveo je Lendo.
Vrijeme nisu trošili ni članovi Demokratske fronte (DF), koji su Šmitu uputili nekoliko pitanja.
“Zašto tvrdi da je pozvan na Sud za ljudska prava u Strazburu kada to nije tačno i kada je poznato da se ‘sam pozvao’ preko jedne britanske advokatske firme? Za čije interese on zapravo radi u BiH? Bilo bi korektno prema bosanskohercegovačkoj javnosti da on to napokon kaže, ali da to bude istinit odgovor”, upitali su, između ostalog, iz Demokratske fronte.
Oglasio se i Kolegijum Stranke demokratske akcije (SDA), koji je nakon nedavno održane sjednice usvojio niz zaključaka, a jedan se odnosi na Šmita.
“Kolegijum SDA poziva Šmita da se ne miješa u žalbeni postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava, jer time izlazi iz okvira svog mandata. Visoki predstavnik bi time dodatno produbio sumnje da djeluje u interesu politike zvaničnog Zagreba i HDZ BiH”, naveli su iz SDA.
Politikolog Mirko Matić ističe da je Međunarodna zajednica oduvijek imala jasnu politiku u BiH i na Balkanu od koje nikada nije odstupala zbog tuđih stavova.
“Uopšte se ne treba zavaravati da na tu politiku utiče bošnjačka politička elita, ili bilo koja druga. Nju definišu uglavnom interesi Sjedinjenih Država i od toga zavisi kakvi će biti odnosi između predstavnika međunarodne zajednice i političkih predstavnika u BiH. Ono što ja vidim kao tragično među bošnjačkim političarima jeste verovanje da strani predstavnici mogu da im budu veći prijatelji od Srba i Hrvata. Onda kada svi mi shvatimo da velike sile – Sjedinjene Države, Nemačka, Rusija ili Kina u određivanje političkog pravca ne unose emocije, već se surovo vode interesima, možda ćemo i uspeti da nađemo zajednički jezik”, kaže Matić.
Do tada ćemo, dodaje on, biti ništa drugo do marionete koje vjeruju da dobijaju podršku samo zato što ih neko voli.
“Stranke probošnjačkog spektra poput SDA, DF ili Stranke za BiH ovu surovu realnost nikada nisu prihvatile već su verovale da Kristijan Šmit neće izdati njihove interese, što je učinio više puta do sada i što čini sada u slučaju ‘Kovačević’. Paradoks je da se one sada koriste istom terminologijom koja je dolazila iz Republike Srpske kada je Kristijan Šmit dolazio u BiH”, kaže Matić za “Nezavisne novine”.
