Izmjene Izbornog zakona BiH, koje je prošle sedmice nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje, a kojima su predviđene oštrije sankcije za zloupotrebu državnih resursa, stupile su danas na snagu, potvrđeno je “Nezavisnim” u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
“Obzirom da je zakon objavljen na web stranici OHR-a 27.07.2022. godine a da se u zakonu navodi da stupa na snagu osmog dana od objave na njihovoj web stranici ili u Službenom glasniku BiH, šta bude prije, to znači da je danas na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Samim stupanjem na snagu zakona Centralna izborna komisija BiH će postupati u skladu sa svojim ovlaštenjima, što je njena zakonska obaveza”, rekla je za “Nezavisne” Maksida Pirić, portparolka ove agencije.
Irena Hadžiabdić, članica CIK-a BiH izjavila je Srni da će od danas biti primjenjivane nove prekršajne kazne u puno višim iznosima. Ona je navela da će, prema ocjeni CIK-a, nametnute izmjene pomoći u tome da izbori budu više fer i manje kontaminirani jer su sankcije strože.
“Dobili smo mehanizam za zaštitu integriteta izbora i to po našem mišljenju uliva veće povjerenje birača u izbore, tako da se nadamo da će to uticati na veći odziv birača”, ocijenila je Hadžiabdićeva.
Prema njenim riječima, sada su u Izborni zakon ugrađeni mehanizmi koji mogu zaustaviti manipulacije i obezbijediti fer izbornu utakmicu.
“Sankcije su znatno pooštrene tako da se nadamo da će to doprinijeti odvraćanju od kršenja izbornih pravila, suzbijati kršenja i represivno djelovati i obuzdati sve što nije dozvoljeno”, ocijenila je Hadžiabdićeva.
Ona je rekla da je Šmit intervenisao u nekoliko poglavlja – četiri intervencije u poglavlju jedan, gdje se nalaze definicije koje su najznačajnije za CIK, a tiču se govora mržnje.
“Dobili smo i definiciju zloupotrebe javnih resursa, koja do sada nije postojala”, ocijenila je Hadžiabdićeva.
Prema njenim riječima, intervenisano je i na poglavlju dva čime se pomaže efikasnost i onemogućava blokada kod imenovanja izborne administracije.
Hadžiabdićeva je istakla da je najveći broj intervencija donesen u poglavlju sedam i u poglavlju 19-A.
“Poglavlje sedam se odnosi na izbornu kampanju i zapravo se ovim izmjenama i dopunama većina ovlaštenja vezuje za izbornu kampanju koja počinje 2. septembra”, rekla je Hadžiabdićeva.
U vezi sa poglavljem koje se odnosi na izbornu kampanju, Hadžiabdićeva je rekla da je tu jako dobro razrađena zloupotreba javnih sredstava.
“Svaka novina jeste izazov za onog ko to implementira, a u ovom momentu to će biti CIK, koji sada ima ovlaštenja da vodi detaljne istrage, provodi i mnoštvo dokaza”, dodala je Hadžiabdićeva.
Prema njenim riječima, u poglavlju 19-9 je novina 19-A i da to poglavlje sadrži krivične odredbe i za izbornu administraciju i za političke subjekte.
“Novina je da kod povreda koje čine članovi biračkih odbora. Može se kazniti politički subjekat u ime kojeg je imenovan član biračkog odbora novčanom kaznom koja može ići i do 10.000 KM, a što se tiče sankcija za političke subjekte, one su ranije maksimalno iznosile 10.000 KM, a sada su 30.000 KM, pa se to isto odnosi ne samo na zloupotrebu sredstava, nego i druga kršenja koja politička stranka može počiniti u kampanji”, pojasnila je Hadžiabdićeva.
Prema njenim riječima, sada su precizirane povrede iz poglavlja šest-sedam koje su bile uopštene u pogledu izricanja novčanih kazni koje se sada odnose i na dozvolu CIK-a da ukloni ime kandidata i poništi ovjeru političkog subjekta.
“One su prije bile uopštenog karaktera, a sada CIK ima široka ovlaštenja u pogledu izricanja sankcija za sve prekršaje koji su pobrojani u članu 19-9”, navela je Hadžiabdićeva.
Ona je dodala da će prekršajni postupci koje je CIK počeo prije stupanja na snagu izmjena Izbornog zakona biti okončani u skladu sa odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja prekršaja, odnosno na osnovu zakona i prekršajnih kazni i kaznenih odredaba koje su važile do danas.
