Ako predsjednik Republike Srpske spriječi moj budući rad i rad mojih službenika, uključujući i terenske kancelarije OHR, odmah ću obavijestiti Savjet bezbjednosti UN.
Takva politika bi imala dalekosežne posljedice i onemogućila bi punu civilnu implementaciju Mirovnog sporazuma u BiH.
Navodi se ovo, između ostalog, u izvještaju o stanju u BiH koji će Kristijan Šmit sutra podnijeti Savjetu bezbjednosti UN.
U izvještaju, koji je objavila N1, pozivajući se na izvore iz diplomatskih krugova, Šmit je naveo da je, “otkako je na poziciji visokog predstavnika, svjedočio do sada neviđenom nivou napada na Dejtonski sporazum i na njegov mandat, a koji su uglavnom dolazili od predsjednika Srpske Milorada Dodika”.
Šmit u izvještaju, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, ističe da su ovakvi napadi, te međuetničke tenzije i porast nasilja nad povratnicima dodatno ometali napredak na Agendi 5+2.
Međutim, naveo je da, uprkos ovom “veoma teškom političkom ambijentu”, uspostavljanje postizbornih organa vlasti je završeno u izvještajnom periodu, osim u dva kantona.
Šmit u izvještaju optužuje vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj, predvođenu SNSD, da nastavlja “voditi opasnu politiku jednostranog nametanja pogrešne interpretacije Opšteg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira BiH” oko, kako navodi, hipotetičkog koncepta “izvornog Dejtona”.
– Ovaj koncept negira kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i BiH kako je sadržano u članu 1.1. Ustava BiH i predstavlja Državu Bosnu i Hercegovinu kao savez država ili konfederaciju dvaju “državotvornih” entiteta koji su državi BiH prenijeli samo ograničena ovlaštenja – naveo je Šmit.
On je istakao da “ovakve pogrešne interpretacije u kojima se Republika Srpska predstavlja kao entitet (ili država) srpskog naroda koji treba da ima pravo na samoopredjeljenje” služe za “legitimizaciju” usvajanja politike i pravnih akata koji dovode u pitanje ili krše osnovne aspekte Opšteg okvirnog sporazuma za mir, posebno kako bi se opravdalo njihovo odbacivanje ovlaštenja Ustavnog suda, kao i blokiranje donošenja odluka i djelovanja ključnih državnih organa.
– U konačnici takve politike služe proklamovanom cilju direktnog promovisanja koncepta “mirnog razdvajanja” tri konstitutivna naroda ili raspada BiH” – upozorio je Šmit. Istakao je da su “preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj problematičan razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu”.
Pripreme za secesiju Srpske
Šmit u svom izvještaju navodi da je Dodik tokom ovog izvještajnog perioda namjerno je izazvao, a zatim i pogoršao dvije velike političke krize u BiH kako bi “potkopao Dejtonski sporazum, uključujući ustavni i pravni poredak i institucionalni okvir države”.
– I kako bi delegitimisao moj mandat – istakao je Šmit. On je naveo da su se u zajedničkoj izjavi potpisanoj 24. aprila lideri vladajućih stranaka u Republici Srpskoj složili da preduzmu “niz koraka za stvaranje preduslova za buduću secesiju”.
– Potpisnici su, između ostalih uslova, nastojali da obavežu predstavnike iz Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje odluka na državnom nivou dok Vlada RS i nadležni odbori Narodne skupštine Republike Srpske ne dadnu saglasnost – stoji u izvještaju.
Kako bi implementirala prve korake ovog programa, kako dalje navodi Šmit, NSRS je odlučila da ne imenuje novog sudiju u Ustavni sud BiH koji bi popunio upražnjeno mjesto.
Zatim je, kako je dodao, 21. juna izmijenila zakon kako bi se ukinula obaveza objavljivanja “odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske”, što je, kako je istakao Šmit, predstavljalo kršenje Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.
– NSRS je, takođe, 27. juna usvojila zakon kojim se sprječava provođenje i izvršenje odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS. Vlasti RS su ovu neustavnu odluku javno opravdale nedostatkom srpskih sudija u Ustavnom sudu BiH, iako je sama vladajuća koalicija Srpske zatražila odlazak ovih sudija iz Suda – naveo je Šmit. On je istakao da je Dodik, takođe, tražio smjenu međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH.
– Ovi napadi vlasti Srpske sistematski su bili usmjereni na dvije vlasti sa mandatom i sredstvima da podrže Ustav BiH kako je navedeno u Aneksu 4 Opšteg sporazuma za mir i spriječe secesionizam: Visoki predstavnik i Ustavni sud BiH – navodi Šmit.
Upozorava da su napori vlasti u Srpskoj da se ograniči nadležnost Ustavnog suda BiH na samo jedan dio zemlje nezakoniti pokušaji promjene ustavnog poretka BiH koji, takođe, “ugrožavaju mir i stabilnost u zemlji i regionu”.
Šmit objašnjava da su ga ti potezi naveli da početkom jula donese odluku kojom su poništeni svi koraci u zakonodavnom postupku u vezi sa ovim zakonima, te da istog dana uvede izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kako bi se proširile krivične definicije “djela protiv ustavnog poretka” i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH i kako bi dodao novi prekršaj u vezi s neprovođenjem odluka visokog predstavnika.
Šmit dalje navodi da je u avgustu Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak protiv Dodika i v.d direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića zbog počinjenja krivičnog djela u vezi sa neizvršavanjem odluka visokog predstavnika. Sud BiH je 11. septembra potvrdio optužnicu.
Nekoliko puta bio u Srpskoj
Šmit se osvrnuo na Dodikove prijetnje početkom septembra ove godine da će biti uhapšen ako dođe u republiku Srpsku.
– Još jedna kriza nastala je 6. septembra kada je predsjednik Republike Srpske izjavio da će me uhapsiti i protjerati ako uđem na teritoriju Srpske. Tvrdio je da će mi policija RS uskratiti zaštitu i da će mi institucije Srpske zabraniti ulazak – stoji u Šmitovom izvještaju.
Dodaje se da time Republika Srpska “nastavlja svoj obrazac opstrukcije institucije odgovorne za civilnu implementaciju Dejtonskog sporazuma”.
Šmit ističe da je Vlada Srpske prvo prestala dijeliti informacije sa OHR, te da je onda OHR odbijen ulazak na sjednice NSRS.
Takođe, Šmit navodi da mu unutar Srpske više nije obezbjeđena policijska pratnja, te da sada vlasti Srpske odbijaju objavljivati i implementirati njegove odluke.
– I pored ovih ozbiljnih napada na Dejtonski sporazum i OHR koji su došli od predsjednika Republike Srpske i njegovih saveznika, kao i njegovih prijetnji meni, nastavljam sa radom na cijeloj teritoriji BiH. Od najave 6. septembra, obavio sam nekoliko posjeta u Republici Srpskoj, što je sve proteklo bez incidenata i organizovano sa oprezom – naveo je Šmit.
On kaže “da Dodik i dalje poziva na raspad BiH ili na “mirno razdvajanje” dva entiteta BiH, što je kao svoj cilj i zvaničan stranački cilj predstavio na Kongresu SNSD 30. septembra”. Osim toga, navodi Šmit, Dodik je negirao postojanje Brčko Distrikta u zvaničnim elektronskim i štampanim mapama.
Šmit ističe da “su sve akcije Vlade RS bile praćene zapaljivom retorikom podjela i demonstracijama na međuentitetskoj liniji razgraničenja koje su organizovale političke pristalice Dodika”.
– Ovim ponašanjem Dodik je, vještački i namjerno, pokrenuo dvije političke krize u roku od šest mjeseci, prekinute ponudom da se deeskaliraju tenzije koje je stvorio sam gospodin Dodik. U svojim izjavama je nastavio da osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i prijetio da će mi ograničiti pristup teritoriji Republike Srpske. Više puta je pozivao na nezavisnost Republike Srpske, na referendum o njenom statusu do kraja 2023. godine i na njeno ujedinjenje sa Srbijom – naveo je Šmit.
Međutim, istakao je da je Vlada Srbije ponovila svoju posvećenost teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Šmit se u svom izvještaju osvrnuo i na pitanje imovine u BiH, navodeći, između ostalog, da je formirao Grupu tehničkih eksperata uz podršku nekoliko država članica Upravnog odbora PIK, koju čine domaći i međunarodni pravni stručnjaci iz oblasti ustavnog prava i imovinskog prava.
Najavio je da će rezultat rada grupe tehničkih eksperata biti sažet u tehničkom izvještaju koji će predstavljati važnu polaznu tačku za politički proces usmjeren na postizanje sporazuma o budućim zakonima o državnoj imovini u Parlamentu BiH.
Šmit je naveo da je nakon privremene odluke Ustavnog suda BiH od 2. marta 2023. godine kojom je novi Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj Dodik “nastavio svoju retoričku kampanju oko pitanja državne imovine”.
Osvrnuo se i na izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da odluke Ustavnog suda BiH ne predstavljaju pravni osnov ni za šta, te da predstavljaju kršenje Ustava BiH.
– Predsjednik NSRS Nenad Stevandić ponovio je da je pitanje državne imovine “crvena linija”. Davno smo rekli da je imovina crvena linija, a ukoliko hoće da nas ugroze, time će ugroziti opstanak BiH – rekao je tada Stevandić.
Šmit ističe da je vladavina prava ozbiljno narušena u BiH, te da su pravosudne institucije u BiH podložne neviđenim nivoima političkog pritiska, uz stalne napade zvaničnika Srpske na Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Ustavni sud BiH.
Napadi na povratnike
Šmit je u izvještaju naveo i da “politička retorika koja stvara atmosferu neprijateljstva je plodno tlo za zločine iz mržnje koje trenutno vidi u BiH”.
– Prijetnje, zastrašivanja i provokativno ponašanje prema povratnicima su neprihvatljivi i moraju se odlučno rješavati na svim nivoima i u cijeloj zemlji. Potpuna i ažurna slika, kao što je ona iz popisa iz 2013. godine, nije dostupna, a podaci o kretanju stanovništva su uglavnom procjene – istakao je Šmit.
Navodi da je u proteklom periodu zabilježen relativni porast nasilnih incidenata usmjerenih protiv povratnika, te da je porastao i broj međuetničkih incidenata koji nisu bili usmjereni na povratnike.
Šmit se u svom izvještaju osvrnuo i na rad Predsjedništva BiH, Savjeta ministara, Parlamentarne skupštine BiH, ali i vlasti u Federaciji BiH. U izvještaju se navodi i da su vlasti Srpske i politički lideri počeli organizovati sedmične proteste, privremeno blokirajući saobraćaj na međuentitetskoj graničnoj liniji s porukom da postoji “granica” između entiteta.
– Ovi skupovi “ne samo da stvaraju okruženje podjela i promovišu međuetničku mržnju, već i postavljaju plodno tlo za potencijalne buduće incidente – istakao je Šmit.
Pomenuo je i to da je Navodi da je NSRS usvojila zakon kojim se kleveta tretira kao krivično djelo.
– U okruženju koje ne garantuje nezavisno pravosuđe, primjena ovog zakona može imati dalekosežne posljedice. To dodatno ograničava građanski prostor u Srpskoj i lako se može koristiti za ućutkivanje, obeshrabrivanje, prijetnje i kažnjavanje nezavisnih novinara, medija, aktivista nevladinih organizacija i građana koji izražavaju različita politička mišljenja – naveo je Šmit u svom izvještaju.
Još jedan potez koji je ocijeno kao veoma problematičan je Nacrt zakona o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija koji ograničava građanski prostor za NVO i medije, nalik na tzv. zakone o stranim agentima.
Podsjećamo, Kristijan Šmit za visokog prestavnika u BiH nije imenovan u SB UN, zbog čega ga ne priznaju Rusija, Kina i Republika Srpska.
