Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, kojeg ne priznaju u Republici Srpskoj govorio je o svojim posljednjim odlukama, ali i o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.
Šmit je kazao kako su novim odlukama napravili veliki korak u budućnosti. Takođe, kazao je da li se smatra nepoželjnom osobom u Bosni i Hercegovini.
– Svašta se priča, naučio sam da se ovdje ima priča, ali kada je riječ o činjenicama, naravno u cijelom tom slijedu od Pedi Ešdauna do danas ja sam visoki predstavnik i nadam se da nakon mene neće biti mnogo mojih nasljednika, jer ovdje je bitan put u evropskoj integraciji, a to znači u samostalnost – kazao je Šmit na BHRT.
Bosna i Hercegovina ima zajedničku državnost, naglašava Šmit, a ona ide u Evropu i ona mora odlučiti šta je važno za Federaciju BiH i za Republiku Srpsku, ali i Brčko, jer to je osnova Bosne i Hercegovine.
– Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje. Naučio sam da razlikujem između političkog diskursa ili političkih izjava raznih vrsta, ima jedan jedan koji se nikako ne želi s mnom sastati. Ako se dobro sjećam čak nije otišao ni u Mostar da ne bi mene sreo, ali mislim da je sasvim suprotno – ima jako mnogo ljudi, oni normalnijih, koji nisu na političkoj sceni, a koji su puno otvoreniji i srdačniji prema meni i ja to osjetim – komentarisao je visoki predstavnik nedavnu izjavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika “da se nije odazvao pozivu na mostarski sajam, jer se nije htio sastati s visokim predstavnikom.”
Šmit misli da je Milorad Dodik u prilici da prokocka jednu važnu šansu.
Udruženje građana ReSTART BiH je za 9. maj kada se obilježava i Dan pobjede nad fašizmom, zakazao proteste na kojima će, kako kažu, ponuditi i rješenja za Bosnu i Hercegovini, s obzirom na to da Šmit, kako oni navode, nije riješio probleme.
– Demonstracije su osnovno ljudsko pravo i sve je to dobro dok su one mirne. Svako ima pravo da kaže šta želi i izrazi svoje neslaganje. Međutim, ono što meni fali je “treba to i to”, i potrebno je napraviti put kako doći do svojih ciljeva. Kada su u pitanju sva ta traženja i zahtjevi, to je do Parlamenta BiH koji treba da dopuni Dejtonski mirovni sporazum, Dejtonski Ustav i Dejton generalno. Onih 14 tačaka evropskih normi, presuda Sejdić-Finci i sve ostale presude koje treba implementirati, to treba da riješi Parlament. Ja sam spreman i vrlo rado ću pomoći, ali ne želim da stalno neko u okviru svojih kompetencija, kao što su one koje ja imam, da se tu mora tražiti izlaz i da se one moraju primijeniti – rekao je Šmit i podvukao:
– Odluke koje zapravo trebaju da donesu oni koji su izabrani, ja sam zapravo dopunio iste kako bih zaustavio nove blokade. Bilo je i ranije blokada, pa je to svjetski rekord. U Federaciji BiH ste imali Vladu koja uopšte nije bila birana u Parlamentu i koja je praktično bila u tehničkom mandatu. Ne znam da li je to ikada zabilježeno u svijetu.
