Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit poslao je novo pismo državnim parlamentarcima u kojem predlaže poništavanje Inckovog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, otkriva Raport.
Pismo je članovima Predstavničkog doma i Doma naroda BiH stiglo danas.
Šmit na samom početku navodi da se usvoji novi zakon.
“Pozivam vas da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojite zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca”, navodi Šmit.
Kaže da su svi narodi u nekom periodu bili izloženi progonu i nasilju, posebno tokom prošlog vijeka.
“Svi znamo da nepriznavanje masovnih zločina i kršenja ljudskih prava može imati pogubne posljedice po društvo. Tokom posljednih 150 godina, međunarodna zajednica se obavezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitarne standarde koji se pimjenjuju tokom rata i sukoba obilježenih nasiljem, kako bi se obezbjedilo poštovanje potreba za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima”, navodi visoki predstavnik u BiH.
Kaže da negiranje ‘dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući i genocide, sprečava društva da se nose s kolektivnom prošlošću’ te da predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava.
“Izmjene Krivičnog zakona BiH donesene u julu 2021. godine zasnivaju se na principu očuvanja temeljnih vrijednosti. Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promovisanja mira i pomiranja jedino ukoliko, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni koncenzus, kao i zajednička spremnost da se pokaže razumjevanje i saosjećanje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija”, naveo je on.
To su, kako navodi, razlozi zbog koji ima potrebu da zauzme stav po ovom pitanju, koje prati od jula ove godine, odnosno od kada je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo zakon.
“Smatram da je uloga Parlamenta kao političkog predstavničkog tijala da pokuša donijeti vlastiti zakon o ovom pitanju. Poželjno je koristiti demokratski institucionalni proces. To neće biti lako i zahtjevaće da se u Parlamentu i u društvu izvrši trezvena priprema koja će biti okrenuta ka postizanju koncezusa. To zahtjeva angažman koji se neće ograničiti samo na političke predstavnike”, naveo je Šmit.
“U vezi s tim, ocijenio bih namjeru Parlamenta da se izmjene Krivičnog zakona donesene Odlukom visokog predstavnika zamijene zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH. Biću spreman da ukinem postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s evropskim i međunarodnim standarima koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH”, naveo Šmit ističući da bi time Inckov zakon postao suvišan.
Predložio je i dva koncepta:
“Prvo, Zakon se odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na narode ili etničke grupe u cijelini. Ne postoji drugo tumačenje.
Drugo, Zakon ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtava – svaka žrtva i njena porodica zaslužuju bezuslovno poštovanje.
Svaki novi zakon kojim će se regulisati ovo pitanje takođe treba da uključuje ove koncepte”, naveo je Šmit u svom pismu.
