Cilj mi je da poslove i zadatke obavljam u skladu sa Dejtonskim sporazumom i da pokrenem stvari i da vodim računa o tome da se negdje ne oskrnavi duh samog sporazuma. Dakle, odluke koje donosim su moje odluke i vidi se da ih ja donosim iz ove perspektive. Ne mogu čekati da se o svemu dogovori, navodi Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za Visokog predstavnika u BiH.
Šmit je tako prokomentarisao izjavu Evropske unije (EU) koja je stigla nakon što je on u nedjelju nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, a koje je EU ocijenila njegovim “ličnim”.
– Želio sam da birači u nedjelju donesu svoje odluke prije nego ja donesem izmjene koje se odnose na onaj period nakon izbora. Mislim da je svakako bolje tako nešto objaviti prije prebrojavanja glasova kako niko onda ne bi imao utisak da sam na bilo koji način vodio računa koliko je koja partija dobila glasova ili koliko joj treba ili nešto slično. Tako da sam imao vrlo kratak rok u stvari, na neki način sam tu bio u konkurenciji sa CIK da objavim tu svoju odluku i tako je to urađeno – kazao je Šmit za Radio Slobodna Evropa.
Kaže da je razgovarao sa strankama i nevladinim organizacijama prije donošenja odluke.
. I sa drugim sam razgovarao isto tako sedmicama i prije nego sam donio odluku, ali sam o odluci samoj ja odlučio, i potpisao sam je u nedjelju ujutro, a onda je počelo informisanje, ali to je bilo već gotovo.
Iz Evropske unije kažu kako je ova odlulka bila lična, a nema ni potvrde da je ova institucija podržava.
– Znate, cilj mi je da poslove i zadatke obavljam koji proizilaze iz Dejtonskog ugovora i da pokrenem stvari i da vodim računa o tome da se negdje ne oskrnavi duh samog sporazuma. Dakle, odluke koje donosim su moje odluke i vidi se da ih ja donosim iz ove perspektive. Ne mogu čekati da se o svemu dogovori. Može se poći od pretpostavke kada i Evropska unija, kao i države PIK (Savjeta za provođenje mira u BIH), kao i Amerikanci, Kanađani, Japanci i ostali, svi su saglasni po jednom pitanju, po jednom cilju, a to je strateški cilj da zajedno sa mnom razvijaju ovu zemlju ili da je dovedu do tačke kada će ona sama o sebi odlučivati.”
– I ja zbog toga razumijem da u Evropskoj uniji postoji određena vrsta nestrpljenja i da neki smatraju isto tako da je sada već vrijeme da visoki predstavnik ne donosi odluke nego da se odluke donose u parlamentu, i ja se sa EU slažem po tom pitanju, i u tom cilju i ne bi trebalo biti da za 30 godina i dalje visoki predstavnik donosi ovdje odluke u demokratiji koje treba da donese parlament i birani predstavnici – kaže Šmit.
Odgovarao je i na pitanje da li će možda još teže biti popuniti Klub iz reda srpskog naroda u Domu naroda Federalnog parlamenta?
– To je pravo pitanje. To je tačno. Ali, evo, dopustite da odem jednu sekundu unazad. Ustvari, time ne opisujete probleme Izbornog zakona gdje je od 17 postalo 23, nego je to ustvari glavni problem u BiH i mi se na to moramo osloniti i od toga početi. Dakle, odluke koje je donio Volfang Petrič, one kažu, isto tako, da i u Federalni Dom naroda treba da uđu predstavnici svih naroda, jer, i tada, ta odluka već nije bila sasvim načelna i trebalo je obezbijediti mjesta da dođe dovoljno Srba.
Komentarisao je i to da li će biti formirana vlast nakon 2014. godine, prvi put ovdje na području Federacije BiH?
– Vidim da su danas predsjednik i njegovi dopredsjednici u Federaciji u roku koji sam ja dao, do petka, napravili prijedlog za imenovanje sudija i poslali su to Domu naroda. Čini mi se da smo, ipak, donekle na pravom putu. Isto sam rekao dvije stvari. Prvo, bez osnovne spremnosti svih da međusobno sarađuju, ne samo da će biti teško ovo pitanje, nego neće funkcionisati ni država. Zbog toga, u suštini, to nije testiranje ko će ovdje pobijediti, onaj ko to ne želi ili visoki predstavnik. Ne. Ovo je okvir kojeg sam ja dao i taj okvir se mora ispoštovati, a moraju ga ispoštovati političke, odgovorne osobe. Tačno je, mi ćemo učiniti sve, u svakom slučaju, da to podržimo i ja mislim da su, kada je riječ o ovim ciljevima, i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države i visoki predstavnik u potpunosti usaglašeni po tom pitanju i imaju isto mišljenje. Da ili ne, odnosno, hoće li neko dobiti, a neko izgubiti, to se ne adresira visokom predstavniku. To se adresira, ustvari, političarima koji su izabrani, pa neka sada pokažu šta znaju i umiju – kaže Šmit.
