Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit kazao je kako je vidio neke odlučujuće tendencije koje idu suprotno od Dejtonskog ugovora i da o tome treba diskutovati.
On je gostujući u programu Federalne TV kazao da ako se ne držimo Dejtona postoji opasnost da će neki to pogrešno shvatiti i da iz toga proizađu još veće napetosti.
Ističe da ga je imenovala međunarodna zajednice da se brine o tome da se sačuva slobodna država BiH.
– I ja obavljam svoj zadatak. Taj zadatak nije samo povezan sa izvršnim ovlastima koje imam nego ima veze i sa tim da mi u BiH želimo da napravimo jedno dobro okruženje i da se svi zajedno želimo pobrinuti za BiH, a to znači treba znati i slušati. To je jedna strana. Ali naravno treba i druga strana da sluša šta govori ona druga. Zbog toga, pogotovo neki predstavnici iz RS-a, imam osjećaj da oni pričaju sami sa sobom, a to nije moguće u demokratiji. To je pogrešno i, prije svega, to ide na teret i na štetu vlastitih građana – izjavio je on.
Kada je riječ o Miloradu Dodiku, Šmit kaže da on mora voditi dijalog.
– Sigurno će dobiti i odgovarajuće napomene, instrukcije da to uradi. Ja sam rekao već da imam spremne u ladici određene mjere, ali želim prije svega da pokušamo naći rješenja koja se mogu pronaći i da na tome trebamo raditi. Kada se već uspostave neki zakoni, konkretno kada je riječ o Ustavnom sudu u BiH koji odlučuje o različitim pitanjima, dakle, nedostaje mi da se ispune te odluke i zbog toga sam, kada je riječ o BiH, na odgovarajućoj liniji sa BiH. Prošle sedmice sam razgovarao sa predstavnicima PIK i oni su mi potvrdili svoju podršku i rekli su da povrede ugovornih obaveza iz Dejtonskog sporazuma dovode do određenih mjera i može se jedino zamisliti koje su to mjere. Ja ne želim da pravim pritisak na bilo koji način, ali se to ne može isključiti. Ja samo još mogu još jednom da apelujem da oni koji su na odgovarajućim pozicijama kažu hajde da napravimo neko racionalno razmišljanje – izjavio je.
Naglašava da ima mnogo razumnih glasova i iz RS-a.
– Svako zna da je ovaj trenutak takav i da raspad države, disolucija kako neki kažu, kao rezultat bi imala promjene u cijeloj ovoj regiji. I to bi bilo ne samo pitanje ovdašnje ekonomije nego i drugih ekonomskih stvari koje bi se time dovele u opasnost i zbog toga mislim da o ovakvim stvarima treba razgovarati, da to treba i građanima objasniti, ne političarima, oni to znaju. Trebaju da znaju političari da se odluke donose u korist građana, a ne u njihovu vlastitu korist. Dakle, ako bi se tako nešto desilo, tako nešto bi se moralo spriječiti. Kada je riječ o RS-u, diskusije koje trenutno se događaju, jedna je stvar sasvim jasna – ukoliko u dejtonskom Ustavu imate tačke poput nekih gdje se kaže, evo, to bih radije da se radi na nivou entiteta, a ne na nivou države. I sam dolazim iz jedne zemlje koja je federalna. I mi kada donosimo izmjene Ustava, donose se dogovorom i glasanjem. Te se stvari postižu konsezusom, racionalno i uz obrazloženja. Neki predstavnici u RS-u kažu ovo i ovo je dobro, ovo mi se sviđa, ovo ne. Dakle, ja ne mogu jednostrano odlučivati, evo, neću sada to, sad ja odoh sam svojim putem – izjavio je on.
Šmit je odgovorio i na pitanje novinara o Dodikim najavljenim kontramjerema Njemačkoj.
– Ne znam kakve sankcije sebi gospodin Dodik može zamisliti kada je riječ o Njemačkoj. Možda neće više htjeti kupovati kiselu vodu iz Njemačke – kazao je Šmit.
