I dok javnost još nije zaboravila slučaj momka iz Laktaša koji je izvršio samoubistvo nakon ismijavanja na društvenim mrežama, novi slučaj javnog linča u Banjaluci. Žena koju su pojedini mediji objavili da mokri pored Narodnog pozorišta Banja Luka izvršila je samoubistvo. O brutalnosti i licemjerju društva koje praktikuje ismijavanje i isključivanje ljudi koji ne zadovoljavaju određene kriterije poželjnosti, za N1 govorili su Dželila Mulić – Čorbo i Saša Petrović, inspektor FUP-a.
Kako prepoznati cancel kulturu i šta je razlikuje od ovog konkretnog slučaja?
“Slična je namjera. Namjera je da se diskredituje jedna i druga osoba. Povod je nešto što je drugačije. U ovom slučaju kao i ovom koji se dogodio tokom ove godine, je namjera ismijavanja, svjesna namjera. Ne mislim da su one takve da se dese sa fatalnim epilogom, one su im smiješne, da joj se onemogući nastavak da se ostvari u društvenom životu. Ovaj slučaj nije stvar da se neko ostvari ili neostavari, već neprihvatljiv čin. Muškarcima je prihvatljivo da fiziološku potrebu urade pored auta, što za žene nije prihvatljivo i niko ne smije da ih vidi. Imamo takvu kulturu koja je ok i prihvatljiva”, kaže Mulić – Čorbo.
(Cancel kultura predstavlja ideju da se jedna osoba može “otkazati” , drugim riječima da joj se može kulturno onemogućiti da o,a istaknutu javnu platformu ili karijeru. Pored bojkota, ovaj trend sa sobom inače nosi i negativne komentare i buling)
Danas ljude “razapinjemo” na društvenim mrežama, na sve moguće načine zbog različitih stavova i mišljenja, pozivamo sponzore da sa njima raskinu saradnju, njihove poslodavce da im daju otkaz. Zašto smo skloniji ovakvom pristupu?
“Mi živimo ovaj život i socijalne interakcije idu digitalno, i dolazimo do ovih stvari eksponiranjem svojih uspjeha i neuspjeha. Sve ostale stvari moramo tome prilagoditi da bi mogle biti sankionisane. Sve je podređeno interenet komunikacijama. Sve je brutalnije i nema šta nismo vidjeli. Unište osobu, a da ni ne zna s koje strane to dolozi. Razni su primjeri, najčešće su to bračni partneri koje ucijenjuju jedni druge fotografijama, pa firme, botovi. Najčešće nailazimo na rasnu mržnju i nacionalnu. To je problem mentalnog zdravlja našeg društva. Interenet nije zakonom definisan ni kao javni prostor. Krivični zakon nije mijenjan od 2003. i ne može se otkrivati ni ko je to napisao. Gledate iz Banjaluke slučaj i dok gledate komentare i medije koji su to objavili, to nije krivično djelo, nego kleveta. Pokušavamo inicirati izmjene krivičnog zakona da se jasno definišu ta djela zlostavljanja na internetu. Dobijamo prijave, to proslijedimo tužilaštvu, i završi se odlukom da se ne postupa po slučaju”, rekao je Saša Petrović, inspektor FUP-a.
