Slučaj Mirze Kapića, koji je uhapšen zbog kontaktiranja sa pripadnicima IS-a i planiranja terorističkog napada, upozorava da su neke od nadležnih institucija olako shvatile proces deradikalizacije povratnika sa stranih ratišta, zbog čega se moraju preduzeti ozbiljnije mjere da ova prva varnica ne bi izazvala veći požar.
Defendolog i profesor na Fakultetu bezbjednosnih nauka u Banjaluci Duško Vejnović za “Glas” navodi da ovaj slučaj, iako je za sada izolovan, treba ozbiljno shvatiti, analizirati i staviti pod lupu te sagledati kako je ovaj proces protekao u drugim slučajevima, gdje su napravljeni propusti, ko je zakazao i zbog čega.
– Nažalost i retorika na našoj političkoj sceni i dalje je radikalna te sigurno utiče na ponašanje određenih ljudi, koji su već pod uticajem radikalnih ideja. Političari, ali i visoki vjerski zvaničnici, trebalo bi da paze šta govore i kakve poruke šalju – smatra Vejnović.
Reakciju nadležnih policijskih službi, koja su na vrijeme otkrile i spriječile Kapića da izvede planirani teroristički čin, Vejnović je pohvalio, ali dodaje da bi bezbjednosne agencije nakon ovog ipak trebalo da dodatno pooštre i pod preventivni nadzor stave sva ona lica koja bi potencijalno mogla biti opasna, pogotovo ona koja su se u prethodnim periodu vratila sa nekih od inostranih ratišta, Sirije ili Iraka.
– Naravno, pri tome treba biti oprezan, jer dok se nekom nešto ne dokaže ne smiju se narušavati njihova osnovna ljudska prava, bez obzira na to o kome se radilo i kakvu biografiju imao. Takođe trebalo bi provjeriti i s kim je kontaktirao pomenuti Kapić, kako u inostranstvu, tako i u BiH, da bi bilo utvrđeno da li je bio vuk samotnjak ili tu još ima potencijalno opasnih lica – poručio je Vejnović.
Slično mišljenje ima i ekspert za borbu protiv terorizma Marija Đorić, koja je i ranije upozoravala da je povratak radikalnih ekstremista sa ino-ratišta jedna vrsta bezbjednosnog izazova, rizika, pa i prijetnje, ne samo za BiH nego i za cijeli region.
Kapić je zbog ratovanja u Siriji osuđen na samo 22 mjeseca zatvora, a Đorićeva smatra kako u ovakvim i sličnim slučajevima, pored bezbjednosnih izazova i adekvatnog sankcionisanja, posebnu pažnju treba posvetiti deradikalizaciji i resocijalizaciji ovih lica.
Ovaj proces, prema njenim riječima, podrazumijeva neutralisanje ekstremističke ideologije te vraćanje na “pravi put”. Da bi se to uspješno i sprovelo, potreban je, kako navodi, adekvatan skrining zatvorenika i kompletna analiza svakog zatvorenika. Kako je pojasnila, kao što ne postoji univerzalan način kako se postaje terorista, tako ne postoje ni univerzalni načini deradikalizacije. Prema njenom mišljenju, treba formirati timove koje će činiti psihijatri, politikolozi, bezbjednjaci, psiholozi i socijalni radnici.
– Nakon toga i odslužene zatvorske kazne, bezbednosne službe moraju konstantno sprovoditi nadzor nad tim licima, jer uvek postoji mogućnost povratnika. Šta ako se neko pretvara da je raskrstio s nekom opasnom ideologijom, a u stvari čeka pogodan trenutak da se vrati na staro – upozorava Đorićeva.
Da ovaj slučaj treba ozbiljno shvatiti smatra i dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci Slobodan Župljanin, pogotovo jer je Kapić samo jedan od mnogobrojnih vehabija iz BiH, koji je ratovao na sirijskom ratištu.
– Bojim se da je pristup ovom problemu otpočetka bio neozbiljan. I zatvorske kazne za ova lica, radikalne ekstremiste koji su učestvovali na nekom od ratišta, bile su neadekvatne i simbolične, tako da nije mogao ni biti sproveden uspješan proces deradikalizacije i resocijalizacije. Na tu činjenicu su upozoravali mnogi bezbjednjaci, ali niko ih nije slušao. Bojim se da ovo neće biti izolovan slučaj te da ima puno “spavača” u BiH. Ovo je složen problem kojem se treba puno ozbiljnije posvetiti, prije nego što se nešto desi. Država treba da vodi računa o svojoj i bezbjednosti svojih građana – kaže Župljanin.
O ovom slučaju oglasio se i ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić koji je odao priznanje pripadnicima bezbjednosnih agencija povodom hapšenja Kapića, ali i izrazio zabrinutost jer se nakon dužeg vremena zatišja u BiH ponovo bude “spavači” povezani sa međunarodnim terorističkim organizacijama. Prema njegovim riječima, ova prva varnica mora biti signal da se spriječi veći požar.
– Protiv ovakvih zločinačkih djela država mora djelovati i preventivno i represivno, jer niko od nas ne želi da nam se ponove napadi na policijske stanice ili da se, ne daj Bože, dese napadi slični onima koji su se dešavali po Evropi i svijetu – poručio je Nešić.
Plan
Mirza Kapić uhapšen je početkom ove sedmice, jer su postojala operativna saznanja da je planirao teroristički napad na islamski vjerski objekat.
Kako su saopštili iz Tužilaštva BiH, Kapić se tereti da je proteklog mjeseca, putem mobilnog telefona i kompjutera ostvarivao kontakt sa radikalnim islamistima. U tim prepiskama on je izrazio želju da izvrši napad eksplozivom na jednu džamiju, tražeći smjernice za proizvodnju eksplozivne naprave sa detonatorom putem mobilnog telefona. On je izrazio namjeru da napadne učenjake Islamske zajednice koji objavljuju proglase protiv mudžahedina. Sud BiH mu je odredio jednomjesečni pritvor.
Kapić je inače bio dio 22-člane ekipe vehabista koja je 2017. osuđena zbog odlaska na sirijsko ratište i posjedovanja oružja.
Zatvori
Ekspert za borbu protiv terorizma Marija Đorić upozorava da su i sami zatvori moguća mjesta radikalizacije te im stoga treba posvetiti posebnu pažnju. U njima, kako kaže, postoje tri kategorije zatvorenika koji su pogodni za radikalizaciju – ideolozi, sljedbenici i oportunisti. Ideolozi su, pojašnjava, harizmatične ličnosti zadužene za indoktrinaciju zatvorenika, dok su sljedbenici najpogodniji za radikalizaciju, jer se uglavnom radi o labilnim ličnostima. I na kraju, tu su i oportunisti, koji se, kako kaže, priklanjaju teroristima u zatvoru radi ličnih interesa, materijalne dobiti i zaštite.
