Površine koje su proljetos zasijane kukuruzom u BiH skoro su duplo manje u odnosu na one lani, a ne očekuje se poboljšanje situacije.
Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, ove godine su zasijane površine i zasadi na kraju proljećne sjetve pod kukuruzom iznosili 115.599 hektara, a u prethodnoj godini 200.603 hektara.
Razlog tome, prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, je što je ova ratarska kultura zauzela manje površine jer je bila izuzetno skupa sjetva.
“Možda će se stvari malo popraviti, ali ostaje da se vidi jer nas očekuju ponovo veoma skupa sjetva i neizvjesnost, ali to nije samo kod nas, već je takva situacija svugdje u svijetu. Poljoprivrednici su smanjili površine pod kukuruzom prvenstveno zbog izuzetno skupe sjetve, ali u nekim momentima je na to uticao i nedostatak đubriva i njegova enormno visoka cijena”, istakao je Marinković za “Nezavisne”.
Kako kaže, očigledno je da energetska i svjetska kriza uzimaju danak i kod nas, uzevši u obzir cijene sjemena, đubriva i goriva, a koji zauzimaju više od 75 odsto udjela u sjetvi.
“Nek nam je Bog na pomoći! Pratićemo šta se dešava pa ćemo se i mi opredjeljivati za kulture koje su rentabilnije”, naglasio je Marinković.
Njegove riječi potvrđuje i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, koji ističe da je na proljeće poskupjelo gorivo te mineralno gnojivo, sjemena, ali i sve ostalo.
“Sve što se koristi u ovoj vrsti proizvodnje je poskupjelo za oko 400 odsto, tako da poljoprivrednici nisu imali sredstava da posade više hektara i desilo se to što se desilo. Mislim da će i u budućnosti biti isto jer je sve preskupo i ne isplati se više saditi”, kazao je Bićo za “Nezavisne”.
Prema njegovim riječima, sve ovo se uvozi po daleko nižoj cijeni te ljudi ne žele rizikovati.
“Osim toga, tu su i vremenske nepogode pa onima koji ulože unište i to malo što imaju”, dodao je Bićo.
Osim kukuruza, ove godine u BiH je posađeno i duplo manje tritikala, a kao glavni razlog Marinković navodi da poljoprivrednici nisu zainteresovani za ovu ratarsku kulturu.
Naime, na proljeće je zasađeno 5.090 hektara tritikale, dok je prošle godine taj broj iznosio 12.825 hektara.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom ove godine je od ukupnih zasađenih površina pod žitaricama bilo 69,72 odsto, industrijskim biljem 5,96 odsto, dok je pod jagodama i povrćem, uključujući dinje i lubenice, 10,38 odsto, te 12,70 odsto krmnog bilja.
