Opšti izbori u Americi uvijek su privlačili veliku pažnju što zbog toga što supersila bira svog lidera, što zbog neobičnog procesa glasanja, velikog uticaja “kolebljivih država” i neizvjesnosti o tome kako će rezultati Kongresa uticati na sposobnost sljedećeg predsjednika da vlada.
Ostalo je još desetak dana do predsjedničkih izbora na kojima se potpredsjednica Kamala Harris sučeljava sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, a u nastavku objašnjavamo kako se odvija glasanje i koji faktori mogu uticati na tajming rezultata.
Prijevremeno glasanje
Četrdeset sedam država, Vašington, Gvam, Portoriko i Djevičanska ostrva imaju mogućnost ranog ličnog glasanja svih registrovanih biračima, a u nekima je ono moguće još od avgusta.
Tri države, Alabama, Misisipi i Nju Hempšir, ne nude ovu opciju, iako to mogu da obezbijede glasačima koji ispunjavaju uslove za glasanje u odsustvu.
Prijevremeno lično glasanje može početi već 50 dana prije dana izbora, koji su sada zakazani za utorak, 5. novembar, a najkasnije do petka, 1. novembra. Prosječan datum početka prevremenog glasanja je 27 dana prije izbora.
Iako većina država ima glasanje u odsustvu, razlikuju se rokovi i pravila o tome ko može da učestvuje. Neke države zahtijevaju obavještenje o razlogu za glasanje u odsustvu. U većini država glasanje u odsustvu mora da se zahtjeva na svakim izborima, ali neke dozvoljavaju biračima da se prijave za slanje glasačkih listića u odsustvu na svakim izborima.
Pripadnici američke vojske i njihovi najbliži rođaci, kao i američki državljani koji žive van zemlje, mogu se registrovati za glasanje i zatražiti glasanje u odsustvu popunjavanjem aplikacije onlajn.
5. novembar: Dan izbora
Pobjednika izbora obično proglašavaju mediji jer zvanično određivanje pobjednika kasnije sprovodi Kolegijum izbornika. Rezultat za 2020. objavljen je tek četiri dana nakon dana izbora jer je ukupan broj glasova bio veoma blizu u nekoliko država, uključujući Džordžiju.
To je učinjeno ručnim brojanjem glasačkih listića.
17. decembar: Saziv Kolegijuma izbornika
Pobjednika predsjedničkih izbora zvanično bira Kolegijum izbornika, to jest elektori koje biraju političke partije u svakoj od saveznih država.
Ovaj proces je sve problematičniji za one koji tvrde da bi se trebalo da se uvaži glasanje naroda, kao što je slučaj sa svim drugim izborima u zemlji.
Prije izbora političke partije svake države biraju liste potencijalnih birača, koji ne mogu da obavljaju nacionalnu javnu funkciju, ali mogu biti javno izabrani zvaničnici na državnom nivou. Svaka država ima onoliko elektora koliko ima članova Kongresa. Uključujući tri elektora Vašingtona, SAD imaju 538 elektora.
Glasači biraju izbornike/elektore svoje države tako što glasaju na izborima. U stvari, glas za Trampa, na primjer, zapravo je glas za elektora kojeg je izabrao državni republikanski komitet.
U 48 država i glavnom gradu nacije stranka određuje cokelu listu elektora, koji zatim daju svoje glasove za sljedećeg predsjednika. Mejn i Nebraska dodeljuju svoje elektore po proporcionalnom sistemu.
Predsjedničkom kandidatu je potreban glas najmanje 270 elektora, više od polovine od ukupno 538 elektora, da bi osvojio Bijelu kuću, čak i ako glasanje naroda ukazuje na drugog pobjednika, kao što se dogodilo 2016. godine.
6. januar 2025: Kongres potvrđuje pobjednika
Ovog datuma članovi oba doma Kongresa SAD sastaju se u zgradi Kapitola, u holu Predstavničkog doma, u 13 časova, sa predsjednikom Senata ili njegovim predsjedavajućim.
Na ovoj zajedničkoj sjednici izborni sertifikati za svaku državu se prebrojavaju i zbrajaju, a prebrojavanje najavljuje predsjednik Senata, što je pozicija koju uvijek ima aktuelni potpredsjednik SAD.
Američki predsjednik Džo Bajden potpisao je 2022. zakon kojim se mijenja tajni zakon koji reguliše proces sertifikacije, nastojeći da izbjegne ponavljanje nemira na Kapitolu 2020.
Nove odredbe pojašnjavaju da su odgovornosti potpredsjednika u tom procesu čisto ceremonijalne i ne uključuju nikakva ovlašćenja ili bilo kakvo mišljenje u određivanju toga koji kandidat je pobijedio na izborima.
