-Dana 20. aprila 2023. godine Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo podnesen je izvještaj o postojanju osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu iz člana 383. Krivičnog zakona Federacije BiH, odnosno zloupotreba položaja i ovlaštenja – stoji u odgovoru SIPA.
Udruženje Tranziciona pravda, odgovornost i sjećanje u BiH osnovano je kao partnerska organizacija sa Regionalnom komisijom za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim povredama ljudskih prava (REKOM), a pod supervizijom Fonda za humanitarno pravo, čiji je osnivač Nataša Kandić.
Ovo udruženje radilo je na projektu “Mapiranje logora i mjesta zločina 1992-1995. u BiH” i tokom 2018-2021. godine obavljali su razgovore sa licima koja su bila zatočena tokom proteklog rata, međutim, nakon krivične prijave koja je podnesena, SIPA je utvrdila da su oni koji su sprovodili istraživanje pravili zapisnike i izjave, a da uopšte nisu razgovarali sa tim licima, pišu „Nezavisne“.
-Problematično je to što je postojala namjera da se falsifikuju upitnici kako bi se određena lica pokazala da su bili logoraši. Greška se može dogoditi i dešavaju se, ali ovdje je problem namjera. Problem je i zloupotreba pozicija u smislu dobijanja sredstava za taj projekat, kako bi se istorijske činjenice falsifikovale – rekao je Kojić.
On kaže da je upitno kako će Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo postupiti po izvještaju SIPA, s obzirom na to da je pravosuđe, kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina, posebno prema Srbima, bilo inertno.
-Nisu željeli da se bave zločinima protiv Srba i upitno je kako će tužilaštvo postupiti. Mi zahtijevamo da se ovo procesuira kako bi se preventivno uticalo na falsifikovanje istorijskih činjenica – naglasio je Kojić.
U udruženju Tranziciona pravda, odgovornost i sjećanje u BiH kažu da “sporni” upitnici nisu korišteni u javnim publikacijama, “što implicira da su svi objavljeni podaci relevantni i vjerodostojni”.
-Važno je napomenuti da su u procesu dokumentovanja logora i drugih zatočeničkih objekata korištene sudske presude, transkripti svjedočenja, mupovske izjave, a potom izjave bivših zatočenika ili članova njihovih porodica, te medijski izvještaji, publikacije, knjige i izvještaji međunarodnih i regionalnih organizacija za ljudska prava – rekli su u udruženju Tranziciona pravda, odgovornost i sjećanje u BiH.
U ovom udruženju nisu željeli da nam odgovore na pitanje kolika je bila vrijednost projekta “Mapiranje logora i mjesta zločina 1992-1995. godina u BiH”, kao ni ko je finansirao i u kojem obimu taj projekat. Odgovorili su da su “finansijski izvještaji javno dostupni” i da ih možemo pronaći kod Finansijsko-informatičke agencije (FIA).
Kada je riječ o samoj publikaciji “Logori i druga mjesta zatočenja za vrijeme rata u BiH 1992-1996. godine”, ona je predstavljena u avgustu prošle godine i u toj publikaciji su prikazana 322 objekta u 15 opština u kojima je bilo zatvoreno najmanje 15.000 osoba. Autori publikacije tada su rekli da je 127 objekata u kojima su bili zatočeni ljudi uvršteno na osnovu presuda, a ostatak na osnovu izjava nekadašnjih zatvorenika, njihovih porodica, medijskih izvještaja, kao i izvještaja različitih organizacija za ljudska prava.
