Pjesma koju izvodi Teya Dora i koja će predstavljati Srbiju na Еvroviziji u Malmeu nosi naziv “Ramonda“, a asocira na cvijet koji ima višestruku simboliku za srpski narod.
Natalijina ramonda je višegodišnja, zimzelena zeljasta biljka. Nije ljekovita. Ima snažno podzemno stablo.
Visoka oko 10 centimetara, i može imati do pet cvjetova. Krunica joj je ljubičaste boje, a kao plod ima čahuru sa velikim brojem sitnih sjemena.
Otkriće i porijeklo imena
Botaničar Josif Pančić otkrio da cvijet ramonda postoji i raste i izvan Španije, područja na kom je otkrivena početkom 19. vijeka. Prema njegovim otkrićima, ramonda raste i na jugu Srbije, pa ju je stoga nazvao ramonda serbika.
Krajem 19. vijeka dvorski ljekar Obrenovića Sava Petrović primijetio je cvijet ramonda u okolini Niša. Ime Natalijina ramonda ponijela je po kraljici Nataliji Obrenović, inspirisano njenom ljepotom.
Gdje raste
Biolozi kažu da je Natalijina ramonda preživjela ledeno doba i danas naseljava područje centralnog Balkana.
Može se naći u sjevernoj Grčkoj, Makedoniji, dijelovima Srbije. Ima je i u Botaničkoj bašti u Beogradu, a najljepša je u proljeće, kada cvjeta.
Stanište joj je u pukotinama krečnjačkih stijena na nadmorskoj visini od 350 do 2.150 metara, na Suvoj planini, u Sićevačkoj klisuri.
Natalijina ramonda se nalazi na spisku rijetkih biljaka Еvrope, a u Srbiji je zaštićena vrsta, kao prirodna rijetkost.
Cvijet feniks
Biljka koja ima zapanjujuću sposobnost da “vaskrsava” i kada je potpuno osušena. Dovoljna je jedna kap vode da oživi. Zato je zovu i “cvijet feniks”.
Navodno je 1928. botaničar Pavel Černjavski slučajno prosuo vodu na herbarijum u kome se nalazio osušeni cvijet Natalijine ramonde i ona je nakon toga oživjela.
Simbol pobjede Srbije
Po ugledu na rusku georgijevsku lentu i britansku bulku – “popi”, i Natalijina ramonda nosi simboliku pobjede.
Biljka je višestruke simbolike za srpski narod s obzirom na to da se i on, poput feniksa, uzdigao poslije velikih gubitaka i kroz sva iskušenja u Velikom ratu izašao kao pobjednik.
Ova biljka je endemska vrsta sa Kajmakčalana, gdje se odigrala jedna od najvažnijih bitaka u Prvom svjetskom ratu, kada je srpska vojska 1916. godine odnijela važnu pobjedu.
Zvaničan amblem za Dan primirja
Od 2012. godine Dan primirja u Prvom svjetskom ratu u Srbiji se obilježava kao državni praznik. Glavni motiv za amblem ovog praznika je cvijet Natalijine ramonde, iza koje se nalaze zelena i crna traka, što su boje Albanske spomenice.
Preporuka je da se ovaj amblem nosi na reveru u nedjelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.
