Nakon Finske i Švedska je donijela zvaničnu odluku da će aplicirati za članstvo u NATO alijansu.
Šta slijedi ovoj odluci i šta sve čeka Švedsku na njenom putu za pridruživanje NATO savezu?
Nabrajamo šest ključnih koraka koji su pred ovom zemljom u njenom procesu pristupanja alijansi, sa vremenskim okvirom koliko dugo bi moglo da traje dok Švedska ne postane članica.
Izjava o namjeri da se pridruži NATO-u
16. maj: Švedski parlament je danas održao debatu, na kojoj se raspravljalo o zaključcima NATO izvještaja.
Iako glasanja nije bilo, debata je pružila priliku svim strankama da iznesu svoje stavove o tome da li Švedska treba da se pridruži ili ne.
Nakon debate, švedska premijerka Magdalena Anderson sazvala je sjednicu vlade na kojoj je donijeta odluka da li će se pridružiti NATO-u.
Kako je vlada odlučila da se Švedska pridruži alijansi, zemlja će podnijeti zahtjev za pridruživanje NATO-u, bilo u ponedeljak, ili kasnije tokom nedelje.
Dijalog sa NATO-om i procjena iskazivanja interesa
Maj-jun: Nakon što su formalno donijele odluku da se pridruže alijansi, Švedska i Finska će početi intenzivnije da razgovaraju o pitanju članstva u NATO-u, a da NATO ne potvrdi da će zahtjevi za članstvo biti odobreni.
Diskusije bi mogle uključivati kako odbrambene snage zemalja mogu doprinijeti NATO-u, bilo kakve posebne zahtjeve Švedske (kao što je zabrana nuklearnog oružja na švedskom tlu) i koliko će Švedska doprinijeti zajedničkom budžetu NATO-a.
Nije jasno koliko će trajati ova procjena.
Formalni poziv za članstvo i “pismo namjere”
Kraj juna: Nakon procjene iskazivanja interesa obe zemlje za pridruživanje alijansi, NATO će ponuditi zvaničan poziv da postanu članice, nakon što se sve zemlje NATO-a slože da Švedskoj i Finskoj treba dozvoliti da se pridruže.
Kraj juna: Švedska će potom dostaviti pismo o namjerama NATO-u, zajedno sa rokovima za završetak svih potrebnih reformi. Pismo će potpisati švedska ministarka spoljnih poslova An Linde, a upućeno je generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu.
Pristupni protokol
Jun: NATO priprema pristupni protokol za Švedsku. Protokol dopunjuje Vašingtonski ugovor, a kada ga potpišu i ratifikuju saveznici, on postaje sastavni dio samog Ugovora i dozvoljava pozvanim zemljama da postanu potpisnice Ugovora.
Protokoli o pristupanju Švedske i Finske trebalo bi da budu objavljeni na samitu NATO-a u Madridu 29. juna.
Ratifikacija pristupnih protokola
Jul-oktobar: Članice NATO-a ratifikuju pristupne protokole. Dužina ove faze je najnepredvidljivija, jer različite zemlje imaju različite procese. SAD zahtjeva dvotrećinsku većinu u Senatu da ratifikuju novog člana, dok Velikoj Britaniji uopšte nije potrebno glasanje u parlamentu.
Svih 30 članica NATO-a treba da ratifikuju protokole o pristupanju Švedske. Švedska i Finska su, međutim, obe nekontroverzni kandidati, za razliku od recimo Ukrajine ili Gruzije, tako da će parlamenti država članica vjerovatno glasati da im se dozvoli pridruživanje.
Ali ako jedna ili više država članica NATO-a iznese prigovore – možda tražeći ustupke po drugim pitanjima – proces bi mogao da “zapne”.
Turska je izrazila protivljenje pridruživanju Švedske i Finske alijansi. Švedski ministar odbrane Peter Hultkvist je rekao da Švedska šalje grupu državnih službenika da razgovaraju o prigovorima Turske na članstvo Švedske u NATO-u – nešto što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao da neće spriječiti Švedsku da se pridruži alijansi, prenosi Telegraf.
Članstvo odobreno
Jesen: Vlade Švedske i Finske podnose prijedloge svojim parlamentima da prihvate sporazum o pristupanju. Švedska i Finska postaju članice NATO-a.
