Užarena atmosfera koja je vladala u utorak ujutru, pred zajedničku sjednicu Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske, u momentima dok se nije znalo da li će na dnevnom redu biti slučaj “Trgovska gora”, već popodne se, najblaže rečeno, smirila, a bh. vlast je ovom problemu u svom zvaničnom saopštenju posvetila tek pola rečenice, što je razbjesnilo građane u slivu rijeke Une.
“Na sjednici je razgovarano o tematici izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori i uticaju projekta ‘Gornji horizonti’ na sliv rijeke Neretve u duhu dobrih prijateljskih odnosa obje zemlje”, doslovno glasi ta rečenica u poprilično obimnom saopštenju Savjeta ministara BiH, gdje je svim drugim temama posvećeno više prostora nego ovoj, o kojoj se polemiše godinama, jer je riječ o zdravlju 250.000 ljudi u slivu rijeke Une.
Najblaže rečeno skandalozno saopštenje objavljeno je u utorak popodne, a istog dana, ujutru, bilo je upitno da li će neki ministri iz BiH uopšte prisustvovati sjednici u Zagrebu jer nije bilo poznato hoće li na njoj biti tačka o Trgovskoj gori.
Ta tačka se, ispostaviće se, ipak našla na dnevnom redu pa se donekle umirila i bh. javnost, očekujući od vlastitih ministara da će u Zagrebu pokazati zube.
Pokazao ih je Andrej Plenković, premijer Hrvatske, koji je potencijalnu opasnost od radioaktivnog otpada spustio na, kolokvijalno rečeno, nivo zagađenja od nekoliko automobilskih guma na divljoj deponiji udaljenoj desetine kilometara od naselja.
“Radi se o otpadu koji vrlo malo zrači, to su rukavice, krpe, odijela”, rekao je Plenković i dodao da, kada bi neko stajao 365 dana, 24 sata, ispred zida gdje se planira gradnja objekta ne bi primio nikakvo zračenje i ono bi bilo sigurno manje od zračenja koje neko primi na letu iz Evrope u Ameriku.
Dok je, dakle, Plenković minimizirao problem, šefica bh. delegacije je djelovala po principu “Tresla se (Trgovska) gora, rodio se miš”.
“Razgovarali smo i o problemima odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Čerkezovac – Trgovska gora, aerodromu Trebinje”, rekla je, između ostalog, Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.
I dok su iz Savjeta ministara BiH u saopštenju stigle šture i potpuno neupotrebljive informacije, nešto konkretniji je bio ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, koji je sa rukovodstvom opštine Novi Grad razgovarao nakon sjednice u Zagrebu.
“Borba traje i smatram da ćemo zajedničkim, sistematskim pristupom svih institucija vlasti u BiH ovo pitanje nastaviti tretirati onako kako je to i u bazičnim dokumentima, da Hrvatsku onemogućimo u toj namjeri”, rekao je Košarac.
Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team”, kaže da je sastanak u Zagrebu u potpunosti ogolio licemjerstvo i razbio iluzije da je moguć ikakav dogovor bez posredstva međunarodnih sudova, kao i međunarodne zajednice.
“Tvrdnje najviših zvaničnika Hrvatske da je nuklearni objekat sa radioaktivnim otpadima iz nuklearne elektrane Krško potpuno bezopasna stvar praćeno čitavim nizom banalizacija nije ništa drugo do posljednje upozorenje Bosni i Hercegovini da u punu mobilizaciju stave sve institucije. Nije ovo bitka koju možemo dobiti ukoliko stvari ostanu na aktivnostima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, uz učešće pravnog i ekspertskog tima”, poručuje Crnković.
Nedopustivo je, dodaje Crnković, da ministar u najvažnijem ministarstvu Srpske za ovaj slučaj, Bojan Vipotnik, otkako je stupio na funkciju, a to je više od sedam mjeseci, “nije pronašao za shodno ni da posjeti Novi Grad i pogođena mjesta”.
“Ovo ministarstvo je kontakt tačka za primjenu Espoo konvencije i kao takvo treba biti motor pokretač aktivnosti, a ne ovo što je sada. Trebaju nam proaktivni pristupi, a ne bježanje od odgovornosti. Realno sagledavajući, većina ministarstava ima načine i resurse da pomogne odbranu života više od 250.000 građana. Moramo hitno mijenjati pristup. Potrebno je maksimalno intenziviranje svih diplomatskih aktivnosti, uključivanje akademske zajednice u jačanje stručne argumentacije i realizacija svih aktivnosti koje prethode podnošenju međunarodnih tužbi”, rekao je Crnković za “Nezavisne novine”.
Problem “Trgovska gora” direktno se tiče stanovnika Novog Grada, a jedan od njih nam je ispričao da je bio zgrožen kad je vidio koliko je BiH u svom saopštenju posvetila pažnje Čerkezovcu.
“Nekako je djelovalo od naših političara da je sve bitnije od zdravlja 250.000 stanovnika u slivu Une. Nevjerovatno je da prioritet svih prioriteta nije zdravlje stanovništva. Mi se godinama borimo kako bi se spriječilo odlaganje jer bi to značilo odlazak s ovih prostora gdje smo rođeni i gdje naša djeca odrastaju”, ispričao je ovaj Novljanin za “Nezavisne novine”.
Iz Novog Grada je i narodni poslanik i član Predsjedništva PDP-a Milanko Mihajilica, koji kaže da se ovdje “zasigurno ne može govoriti o dobrosusjedskim odnosima, nego stalnoj demonstraciji sile koju provodi Hrvatska”.
“Zajednička sjednica Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske je, ispostavilo se, bila fijasko po pitanju sporova koje imamo sa Hrvatskom”, navodi Mihajilica.
Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u parlamentu BiH, kritikovao je stavove Plenkovića po pitanju izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori. Emrić je, između ostalog, istakao da Plenković pojednostavljuje i minimizira opasnost, te da je Hrvatska već pokazala da ne želi ugroziti sebe pa zbog toga i dovozi svoj radioaktivni i nuklearni otpad na našu granicu, a da ih za nas “baš boli briga”.
