Najviše rasprave u dosadašnjem toku sedme sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu izazvala je 22. tačka dnevnog reda, Izvještaj o finansijskom poslovanju i Programskom planu Radio-televizije BiH (BHRT).
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Sanja Vulić rekla je da je na Komisiji bila protiv izvještaja BHRT-a.
“Smatram da sve ono što gledamo na toj televiziji nije u skladu sa onim što bi BHRT trebao raditi. Mislim da je jedan od najvećih problema BHRT-a njen direktor (Belmin Karamehmedović op.a.) koji je bahat i jedna neviđena mazalica“, rekla je Vulić.
”Direktor BHRT-a (Belmin Karamehmedović, op. a.) je mazalica, to nije uvreda. Mi imamo poslanika u Narodnoj skupštini RS-a Srđana Mazalicu. BHRT ne baštini dejtonsku BiH. Moramo osnovati privremenu istražnu komisiju o stanju BHRT-a. Uređivačka politika treba zadovoljiti tri naroda i dva entiteta”, kazala je Vulić.
Dodala je da je Belmin Karamehmedović čovjek koji bi da bude i političar i direktor.
“Često zaboravlja ko je u kojoj ulozi. On je imao jedno jako neprijatno obraćanje juče na sjednici Komisije. Imao je i podršku mojih muških kolega Bošnjaka i očito je da se može ponašati kako hoće”, rekla je Vulić.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milorad Kojić rekao je da BHRT godinama neprofesionalno izvještava o dešavanjima 2. i 3. maja 1992. godine u Sarajevu, spomenuvši i Armiju Republike BiH, koju je nazvao takozvanom.
“Plaču majke ubijenih vojnika JNA kada vide izvještaje o tim danima na BHRT-u”, naglasio je Kojić.
Na ove izjave oštro su reagovali Safet Kešo (SDA), Milan Dunović i Zlatan Begić (DF).
-Predsjedavajući (Denis Zvizdić, op. a.), morate reagovati, ne mogu se vrijeđati ljudi o čijim izvještajima razmatramo. I nisu samo Bošnjaci podržali ove dokumente na komisiji, učinio sam i ja to – istakao je Dunović.
Begić je poručio da ARBiH nije takozvana već legalna vojna sila, dok je Kešo rekao kako i u njegovoj porodici plaču majke za svojim najmilijim.
Podsjećamo, Sanja Vulić je još 2021. godine podnijela inicijativu o osnivanju privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u BHRT-u ali nije bilo potrebne entitetske većine jer su Bošnjaci glasali protiv.
Kome i zašto u FBiH smeta istraga o stanju u BHRT-u koji godinama ne izmiruje obaveze prema radnicima i institucijama u BiH?
Konkretno, zadatak ove Komisija bi bio ispitavanje finansijskog stanja BHRT-a, nacionalne strukture zaposlenih, prikazivanje stručne spreme urednika, novinara, tehničkog i drugog osoblja kao i njihovo mjesto prebivališta čime bi se utvrdilo da li broj i sastav svih zaposlenih odražava strukturu stanovništva u BiH.
Osim toga, Komisija bi trebalo da utvrdi da li su vjerski praznici ravnomjerno zastupljeni u sadržaju programa kao i datumi važni za narode i entitete u Bosni i Hercegovini. Takođe zadatak Komisije je i da ispita da li je osigurana adekvatna zastupljenost jezika i pisma naroda u BiH u programskim sadržajima, kao i da se prikažu sve vrste naknada menadžmenta BHRT-a, novinara kao i ostalih zaposlenih.
Komisija bi trebalo da ispita i pokušaj prodaje zemljišta ovog javnog servisa o čemu se u medijima pisalo u proteklom periodu.
