“HDZ je odlučio od tako velikog događaja da napravi privatnu stvar, a to zapravo ide u smjeru narativa koji premijer inače promoviše – da je on država. To je orbanovski pristup koji se meni ne sviđa. Trebalo je da bude otvorenije, skup bi time dobio na kvalitetu, ne bi ništa izgubio”, rekla je Kekin za zagrebačku N1 tv.
Nekadašnja ministarka spoljnih i evropskih poslova Vesna Pusić kaže da je održavanje samita Krimske platforme u Zagrebu vrlo značajno za Hrvatsku.
“Ako pogledamo koje su političke teme s kojima se suočava svijet i Hrvatska. Rast troškova života, pandemija, rast cijena energenata, inflacija i problem globalne inflacije, rat u Ukrajini… Sve su to stvari s kojima se građani u Hrvatskoj i svetu suočavaju svaki dan. Za rješavanje tih problema morate biti dio globalne rasprave i rješenja”, rekla je Pusić u studiju N1.
Poslanica opozicionog SDP Sabina Glasovac smatra da je neobično da poslanici nemaju informaciju o samitu, koji je zapravo susret parlamentarnih grupa raznih zemalja.
Spoljnopolitički analitičar Denis Avdagić kaže da je samit najveći diplomatski skup koji je održan u Hrvatskoj od sticanja njene nezavisnosti.
Poruka samita je da se ne posustane u pružanju pomoći Ukrajini.
Samit je okupio 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljaju predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunije, 11 država učestvuje putem videolinka, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.
Na samitu su i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija – Evropskog parlamenta, PS Savjeta Evrope, PS OEŠ-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a.
U avgustu prošle godine u Kijevu je održan inauguracioni samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na, kako prenose hrvatski mediji, aneksiju Krima i druge bezbjednosne izazove.
Samit je ponovno održan ove godine u avgustu u virtualnom obliku, a oba su bila na nivou predsjednika država ili vlada. Skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
