Popis svake nepokretnosti i procjena njihovih vrijednosti, kako bi se znalo sa čim Republika Srpska raspolaže. To je zadatak i cilj sistema masovne procjene nepokretnosti u Srpskoj.
“Želim ovdje napomenuti da će građani iskoristiti uvođenje sistema masovne procjene da utvrde vrijednost svoje nepokretnosti i kod samih kupoprodaja koliko košta njihova nepokretnost. Ovdje je važno naglasiti da se ne radi ni o kakvom uvođenju novog poreza radi se samo o pravičnijoj raspodjeli odnosno uvođenju poreza za one koji trenutno ne plaćaju porez. Zemlje iz regiona koje su završile ovu vrstu projekta, da će porez na nepokretnosti biti niži ali da će biti ravnomjernije raspoređen”, objašnjava Jasenko Nedinić, pomoćnik direktora za evropske integracije, međunarodne projekte i poslove tržišta nepokretnosti u RUGIPP-u.
U RUGIPP-u su za sredstva aplicirali kod Svjetske banke, a posao popisa i procjene vrijednosti bi trajao oko sedam godina. Pilot projekti su zaživjeli u Laktašima, Srpcu, Gradišci i dijelu Banjaluke. Tako su u Novoj Varoši, od 12.000 nepokretnosti po evidencijama Poreske uprave, i oko 14.000 po evidencijama RUGIPP-a, popisne komisije RUGIPP-a utvrdile postojanje još nekoliko hiljada objekata.
“Već se tu vidi oko 2.000 nepokretnosti koje nisu evidentirane i ne podliježu poreskoj politici, ljudi ne plaćaju poreze zato što su na vješt način to izbjegli. Kada smo izvršili taj pilot projekat gdje su naše komisije pristupile svakoj nepokretnosti i da vidimo tačno na terenu koliko je nepokretnosti došli smo do 17.000 i nešto nepokretnosti”, kaže Dragan Stanković, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Plan je da u toku sljedeće godine popis nepokretnosti krene na širem području Republike Srpske. Utvrđivanje postojanja i vrijednosti stanova, kuća, pomoćnih i drugih objekata trebalo bi da uvede više reda i na tržištu nepokretnosti, ali i da ista procjena vrijedi u banci, na sudu ili nekoj trećoj adresi.
