Kaže ovo za “Glas Srpske” član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski, navodeći da je ta skepsa bezrazložna, jer sve što bi se eventualno dogovorilo u pomenutom formatu moralo bi na kraju dobiti i zeleno svjetlo oba doma Parlamenta BiH.
– Možemo videti da taj format već funkcioniše u praksi, jer su prethodnih sedmica održani mnogobrojni susreti i razgovori u Zagrebu, Beogradu i Ankari, pa je i sam lider SDA rekao da postoji mogućnost da se sastane sa predsednikom Srbije. I to je veoma važno kako bi se postigao bilo kakav konsenzus o ključnim temama, te nastavilo sa pronalaženjem rešenja koja bi ovu zemlju konačno izvukla iz političke krize – kaže Sitarski.
Politički analitičar Srđa Trifković smatra da se Izetbegović ovome protivi zbog straha, jer je svjestan da u odnosima između Ankare i Vašingtona ne cvjetaju ruže, a posebno nakon dolaska Bajdenove administracije.
– Zbog svega toga on ne može računati na automatsku američko-tursku saglasnost u pogledu nekih proameričkih inicijativa vezanih za budućnost BiH. Čak je za očekivati da Erdogan ispolji i određeni stepen otklona, a koji bi mogao ići nauštrb određenih bošnjačkih interesa – smatra Trifković, navodeći da Erdogan ne bi nužno bio onaj tas na vagi koji bi unaprijed zapakovao špil karata u korist Bošnjaka.
Kada je u pitanju uključivanje Srbije i Hrvatske u čitavu ovu političku zavrzlamu, Trifković kaže da je diskriminacija druga dva naroda u BiH stvorila određeno savezništvo Vučića i Milanovića, a koji sada samo pokušavaju naći najbolje i opšteprihvaćeno rješenje koje će zaštititi dejtonski položaj Srba i Hrvata u BiH.
Prema mišljenju političkog analitičara Peje Gašparevića, svaki angažman susjednih zemalja na iznalaženju rješenja je dobrodošao, a on lično nema ništa protiv ni da se Turska aktivnije angažuje u rješavanje problema unutar BiH, kako bi se i Bošnjaci osjećali sigurnije.
– Iako nisam baš optimista da ovakav format može dovesti do konkretnih rješenja, vjerujem da su ovakve i slične inicijative dobre jer mogu pokrenuti stvari sa mrtve tačke – kaže Gašparević, dodajući kako to često u politici nije dovoljno, jer procesima u BiH uglavnom upravljaju veći igrači, a kojima je OHR produžena ruka.
Inače, kada je predlagao ovaj format sastanka, Milanović je istakao kako smatra da bi on mogao dovesti do konkretnih političkih rezultata. Iznio je i mišljenje da pregovaranje putem “raznoraznih posrednika, ambasadora, ne vodi nigdje”, jer je taj način pronalaženja rješenja već “zakopao BiH u pijesak do vrata”.
Za Izetbegovića je to sve neprihvatljivo, jer ga to, kako je rekao, podsjeća na posredovanje “tri velika brata”. On je, ipak, u jednom od svojih posljednjih intervjua rekao da su ta vrata djelimično odškrinuta za Erdogana, jer smatra da je turski predsjednik, sa svojim iskustvom, “u stanju da iz daljine prepozna ono što političari u BiH ne vide svojim očima jer su im stabla pred nosom”.
– Erdogan ima dobre odnose sa Vučićem, ali i Dodikom, te to možda treba iskoristiti – rekao je lider SDA.
Neprihvatljivo
Za predsjednika SDS-a Mirka Šarovića ni prva ni druga opcija nisu dobre. On je za N1 rekao da je predloženi format, a posebno sa Erdoganom, neprihvatljiv za najveću opozicionu stranku u Srpskoj.
