Nakon što je Evropski savjet odlučio da otvori pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa Bosnom i Hercegovinom, u Republici Srpskoj rekli su da je to vrijeđanje zdravog razuma, dok u Federaciji BiH ističu da BiH treba da da sve od sebe kako bi u martu odluka bila pozitivnija.
Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, rekao je da BiH mora da postigne viši stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, iako nije poznato koje su to kriterijume ispunili Ukrajina ili Moldavija.
“Paradoks je da Ukrajina ne ispunjava nijedan kriterijum, ali je zahvaljujući upravo politici dvostrukih standarda i pristrasnosti većine zemalja članica EU dobila mogućnost za otvaranje pristupnih pregovora. Vidimo da su svi pokušavali da objasne, bolje reći opravdaju svoju odluku, ali tu nema nikakvog razumnog objašnjenja. Odluka je krajnje ponižavajuća za BiH i sve nas koji smo razumjeli i pokušali da radimo na evropskom putu”, naglasio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da odluka Brisela vrijeđa zdrav razum.
On je naveo da je odluka Evropskog savjeta posebno sramna ako se uzme u obzir činjenica da Ukrajina nije ni teritorijalno cjelovita, niti stabilna, istovremeno se pitajući šta je cilj.
“Da nije posrijedi scenario da se trojka demorališe, da izgubi motiv, da odustane od dogovora unutar BiH, pa da se onda u martu pojavi lažni Šmit (Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpske ne priznaje za visokog predstavnika) kao spasilac sa nametanjem zakona o državnoj imovini i izbornog zakona. Prvi na štetu Srba, drugi na štetu Hrvata, a u kompletu na štetu BiH, i još, usput, ako je moguće eliminisati Milorada Dodika… I eto početka pregovora kao lijek za smirenje, ali taj film neće gledati”, rekao je Dodik, dodajući da se Šmit u Briselu iz petnih žila trudio da vrata čekaonice za EU ostanu zatvorena.
I Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da koliko je BiH daleko od članstva EU – Ukrajina je još dalje.
Komentarišući odluku Evropskog savjeta o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH, Višković je rekao da je nedavno i Olivera Varheljija, evropskog komesara za proširenje, pitao da li misli da je lako građanima BiH objasniti kako je moguće da su Ukrajina i Moldavija ispred BiH.
“Otvaranje pristupnih pregovora je kupovina vremena jer se očekuju izbori u EU, nekoliko evropskih zemalja i u SAD. Nije više ni situacija u Ukrajini glavna tema i sigurno je da je mir neophodan”, rekao je Višković.
I Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, rekla je da je pogrešna poruka EU odluka Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom.
“Smatram da je poruka pogrešna zato što nije integrativna, odnosno trebalo je da uzme u obzir sve ove zemlje, uključujući i BiH, uz sve ove specifičnosti. Ako su se oni odlučili da istupe politički i daju tu vrstu podrške prema ovim zemljama, onda su to morali da urade kada je u pitanju BiH”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da to dovodi do ozbiljnih sumnji šta su to namjere sa BiH.
Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da je Evropa licemjerna zato što je otvorila pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, a sve je u funkciji geopolitičkih interesa, a ne stvaranja stabilne EU.
“U Ukrajini napadaju na crkve, protjeruju monahe i muče sveštenike, i onda se postavlja pitanje da li je to bilo dovoljno za pristupne pregovore s EU? Da li je to savjet da se tako radi i u BiH kako bi dobila pristupne pregovore”, upitao je Stevandić.
On je izrazio žaljenje što su pregovori otvoreni s Ukrajinom i Moldavijom te izrazio nadu da će Evropa postati svjesna koliko su nepravde načinili građanima BiH.
Za razliku od zvaničnika iz Republike Srpske, u Federaciji BiH Dragan Čović, lider HDZ-a, kaže da je Evropska unija donijela najbolju odluku kakvu je mogla donijeti uvažavajući različite interese.
“Na nama je da se dokažemo, na nama je da završimo sve druge zakone – od izbornog zakona pa nadalje”, rekao je Čović.
On je rekao da je sve u rukama vladajuće koalicije na nivou BiH i da ne treba očekivati uspjeh ili neuspjeh kroz nečiju odluku.
“Izvršimo svoje obaveze, preuzeli smo ih davno, i onda hajmo se veseliti trećem mjesecu. Do kraja ću učiniti sve da završimo ovu godinu uspješno. Do nas je”, rekao je Čović.
I Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, nakon odluke Evropskog savjeta uputila je pismo Mišelu, u kojem je navela da joj je žao što BiH nije dobila potrebnu i zasluženu podršku.
“Iskreno se nadam kako ovaj neočekivani neuspjeh neće imati većih posljedica na rad koalicije stranaka unutar BiH kako na državnom nivou, tako i na svim nivoima vlasti, te kako ćemo biti u prilici nastaviti raditi s istom učinkovitošću kada je u pitanju dostavljanje hitnih reformi”, rekla je Krišto.
