Početna Najnovije Novosti Društvo

Razjašnjenje povezanosti blizanaca – kada i kako se DNK može promijeniti

Centar za bihevioralna istraživanja u psihologiji Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, više od decenije sprovodi istraživanja u okviru najveće blizanačke studije u zemlji. Ispitivanja na blizancima su važna, jer daju odgovore na mnoga pitanja u vezi sa ponašanjem, zdravstvenim navikama, i nude saznanja o promjeni strukture unutar DNK lanaca.

Naučni tim sastavljen od psihologa, genetičara i molekularnih biologa, 2011. godine, osnovao je prvi jedinstveni registar u ovom dijelu Evrope, koji danas broji više do 2.000 blizanaca, u cilju ispitivanja sličnosti i razlike jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca.

„I tim poređenjem, mi možemo zapravo da zaključimo, koji aspekti našeg ponašanja su u većoj mjeri određeni genima, a u kojom mjeri su određeni sredinskim činiocima. Mi onda možemo da otkrijemo koji su to aspekti vaspitanja, ponašanja, navika koji mogu da oblikuju naše ponašanje i zdravstvene navike”, rekla je dr Snežana Smederevac sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Na Dan blizanaca, tradicionalno se organizuje i susret blizanačkih parova, ove godine u novosadskom Rektoratu.

„Za projekat sam saznala preko interneta, prijavila sam se da dođem, da razmijenim neka nova iskustva, i da se moji dječaci upoznaju sa nekim sličnim sebi”, kaže Marijana Rudović.

Dok se dio projekta sprovodi preko upitnika, u određenim eksperimentalnim procedurama obavezno je učešće blizanaca, gdje se ispituju njihove kognitivne sposobnosti, ili reakcije u virtualnom okruženju.

A u okviru „Džinius projekta!” u narednim godinama, biće završena i prva epigenetička studija, koja istražuje mogućnosti promjene gena.

„Savremena nauka je, ipak, pokazala da postoje dijelovi našeg DNK koji uče, koji pamte, i mi želimo zapravo našim projektom da vidimo, koji su to dijelovi DNK lanca koji se mijenjaju pod uticajem sredinskih činilaca”, objašnjava profesorka Smederevac.

Kao pomoć roditeljima, održano je predavanje “Kako da pomognete svojim blizancima da budu jedinstvene osobe”.

„Kroz predškolski, školski i tinejdžerski uzrast, pokušali smo da kroz svaki od tih perioda, pronađemo razvojne zadatke i objasnimo razvojne zadatke sa kojima se suočavaju i redovna djeca, ali i naravno, djeca blizanci, jer oni uvijek imaju zadatak više – da separacije naprave u odnosu na svoj blizanački par. E sad, roditeljima je olakšano na način da im damo korisne savjete, na koji način sa tim zadacima da izađu na kraj”, istakla je dr Željka Nikolašević sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

Istraživanje se temelji na principima otvorene nauke, što je poziv i svim građanima da se uključe u aktivnosti ovog projekta.

Podijeli