Inertnost opština i gradova u slivu Une, republičkih, te vlasti BiH po pitanju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na obližnjoj Trgovskoj gori u susjednoj Hrvatskoj, mogla bi imati katastrofalne posljedice u ovom kraju, smatraju sagovornici Srpskainfo u Novom Gradu, lokalnoj zajednici koja je najviše zainteresovana za rješenje ovog problema.
Fond za finasiranje razgradnje Nuklerane elektrane Krško načinio je i posljednje formalno-pravne korake ka izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac, potvrdio nam je Aleksandar Janković, advokat iz Novog Grada i aktivista nevladinih organizacija za zaštitu životne sredine.
On podsjeća da je Hrvatska 19. maja 2022. godine potpisala ugovor s dobavljačima za izradu dokumentacije i provođenje aktivnosti za „ishođenje građevinske dozvole za izgradnju Centra za zbrinjavanje radio-aktivnog otpada, te izradu sigurnosnih analiza i Studije uticaja na okolinu“.
– Dakle, još samo da u papirnatoj formi bude izrađena Studija uticaja na okolinu i izdata građevinska dozvola i radovi mogu da počnu. Tada će biti već kasno. Nevjerovatna je inertnost Bosne i Hercegovine odnosno Predsjedništva BiH i Savjeta ministara – navodi Janković.
Nebriga
On je dugo uključen u ovaj međudržavni problem između Hrvatske i BiH, a prošle godine je objavio pravni osvrt na ovo otvoreno pitanje.
– I dok se hrvatska strana može, na neki način, razumjeti, jer ona ima radioaktivni otpad koji mora odložiti, nikako se ne može razumjeti naša strana. Toliko odugovlačenje, indolentnost, nebriga za kompletnu sjeverozapadnu BiH, zaista nije normalna niti shvatljiva – upozorava Janković.
Ovo pitanje je Predsjedništvo BiH, podsjeća ovaj pravnik, delegiralo na raspravu i odlučivanje Savjetu ministara. Formiran je ekspertski i pravni tim koji nije uradio dovoljno, izuzev strategije neubjedljivog sadržaja, sa zaključcima na kraju.
– Strategija mora da završava mjerama, nosiocima i rokovima. Samo još jedno gubljenje vremena, uz poneku retoričku bravuru naših političara oko tužbe i arbitraže, koje uopšte nisu opcije. Sada sam već veoma zabrinut; troše nam ono što jedino nemamo, a to je vrijeme – kazao je Janković.
Nameće se zaključak, smatra sagovornik Srpskainfo, da se Novljani interesuju u vezi ovog pitanja dok kompletno okruženje, Kozarska Dubica, Kostajnica, Bosanska Krupa, Cazin, Bužim, Bihać, Velika Kladuša, kao i BiH, ne radi ništa na podizanju svijesti o značaju borbe protiv gradnje radioaktivnog odlagališta. Potrebno je stalno ukazivati na ovaj problem kako bismo bar malo zatalasali učmalu državu, njenu vlast, ali i građane, koji se ponašaju kao da imaju rezervnu planetu – smatra Aleksandar Janković, ukazujući na stav stručnjaka da će ovaj kraj izumrijeti za 30 do 50 godina i nestati s geografske karte ako se namjere Hrvatske realizuju.
Nesagledive posljedice
Prema najavama iz susjedne države, na navedenoj lokaciji, koja pripada opštini Dvor na Uni, skladištenje otpada srednje i niske radioaktivnosti iz Nuklearne elektrane Krško, zajedno s medicinskim i otpadom istrošenih izvora energije, počeće 2033. godine. Predstavnici vlasti, nevladinih organizacija i građani opština u Bosni i Hercegovini, u slivu Une, tome se oštro protive.
Oni smatraju da će radioaktivnim odlagalištem biti ugroženi život i zdravlje više od 250.000 građana na području 13 opština u slivu Une.
Senad Bratić, poslanik u NS RS iz Novog Grada, saglasan je da je potrebno stalno potencirati problem nuklearnog otpada. To je opasnost s nesagledivim posljedicama, za čovjeka, biodiverzitet, opasnost koja nam može oduzeti životni prostor i budućnost, smatra on.
– Izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada je necivilizacijski čin, vid agresije susjedne države prema teritoriji i narodu BiH. Entitetske vlasti su po ovom pitanju malo uradile, više su uradili lokalna zajednica i udruženja građana – izjavio je Bratić za Srpskainfo.
Iluzorno je, u sadašnjim okolnostima, govoriti o razvoju turizma, kao ključne djelatnosti cijele regije, naglašava naš sagovornik.
– Turistički potencijal Une i Pounja je izuzetan, ali praviti bilo kakve dugoročne planove ili strategiju je beskorisno dok nam je u neposrednoj blizini potencijalna opasnost od radioaktivnosti – kategoričan je Senad Bratić čiji stav dijele mnogi građani Novog Grada.
Politička odluka
Mario Crnković, predsjednik “Grin tima” iz Novog Grada, ima kategoričan stav da je pogrešna ideja o odlagalištu opasnog otpada pored Une. On smatra da je izbor lokacije politička odluka Hrvatske, te da se nigdje u svijetu ne gradi nuklearni objekat u graničnom pojasu, uprkos protivljenju susjedne zemlje.
– Žao mi je što se nad moju reku, moju kuću, moj grad, nadvila prijetnja koja i te kako prevazilazi državne granice, pa i moj životni vijek. To i jeste razlog više da se što glasnije i u svakoj prilici govori o rizicima koje nosi deponovanje radioaktivnih i drugih opasnih otpada na Trgovskoj gori – kazao je ovaj aktivista za zaštitu prirode.
On kritikuje i ponašanje vlasti u BiH, koje ne čine dovoljno da spriječe gradnju odlagališta. Hrvatska tokom 2023. godine namjerava početi izgradnju objekata za skladištenje radioaktivnih otpada, a BiH niti je podnela tužbu niti je aktivirala mehanizme međunarodnih konvencija.
– Obećana je pravna strategija, a dobili smo dokument koji je praktično pravno mišljenje čija je vrijednost upitna, bez akcionog plana. Diplomatske aktivnosti su nam na izuzetno niskom nivou, nedostojne veličine problema – kaže Crnković najavivši da će građani i dalje organizovati proteste i podnositi tužbe protiv Hrvatske, ali nije isključeno, kako reče, ni protiv BiH, ukoliko ne bude u stanju da zaštiti interese svojih građana.
Informativni centar
– Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada otvorio je u Dvoru Informativni centar kako bi se građani ovog dijela Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, kako je navedeno, kroz multimedijalne postavke edukovali o radioaktivnom otpadu. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada je naša obaveza koju Evropa traži i mi ćemo je ovdje ispoštovati uz najviše standarde. Kroz napise u medijima shvatili smo da javnost nije informisana i upravo zato smo odlučili otvoriti Informativni centar kako bismo upoznali građane i predstavnike vlasti i u BiH i u Hrvatskoj – kazao je Josip Lebegner, direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.
Projekt skladišta će se realizovati na prostoru od 600.000 metara kvadratnih, a koštaće 10 miliona evra. Otpad će se na Trgovskoj gori skladištiti na period od 50 godina, a u međuvremenu Hrvatska mora odrediti lokaciju za trajno odlagalište radioaktivnog otpada.
REVOLT
“Uvjeren sam da će nevladin sektor u BiH uraditi sve što je moguće u skladu sa zakonom”, poručio je Mario Crnković. “Znamo šta možemo i ništa od tog nije teško ni pretjerano komplikovano, ali kako će izrevoltirani građani reagovati ukoliko počne izgradnja objekata za radioaktivni otpad – to je veliko pitanje.”
