Jedan od uslova koje bi EU mogla da ispostavi Republici Srpskoj za dobijanje dijela kolača od šest milijardi evra, namijenjenih Zapadnom Balkanu, jeste priznavanje legitimiteta Kristijana Šmita kao visokog predstavnika.
Ovo za Srpskainfo tvrdi stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata, Srećko Đukić, komentarišući nedavnu posjetu predsjednice Evropske komisije BiH, kao i poruke koje je fon der Lajenova slala nakon sastanka s političkim liderima u Sarajevu.
– Predviđeni su iznosi za pojedinačne zemlje, ali nisu fiksno postavljeni. Uslov su reforme. Ako se sprovode, dolaze i sredstva. Znamo da treba vremena, ali ako se ne radi, sredstva će biti prebačena drugim zemljama koje ostvaruju rezultate – nedvosmisleno je zaprijetila predsjednica Evropske komisije domaćim političkim liderima ukoliko ne bude realizovano 14 prioriteta iz ranijeg Mišljenja Evropske komisije o BiH.
Iako nije otvoreno iznijela stav o statusu svog zemljaka Kristijana Šmita u BiH, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, fon der Lajenova je na novinarsko pitanje o budućnosti OHR rekla da su “pravila veoma jasna”, te da postojanje kancelarije OHR, prema njenim riječima, zavisi od napretka koji ostvare vlasti u BiH.
Iako se, osim famoznih 14 prioriteta, finansijska pomoć BiH zvanično nigdje ne uslovljava priznavanjem Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, Srećko Đukić za Srpskainfo tvrdi da je to sigurno jedan od uslova kako bi Republika Srpska mogla da koristi sredstva iz EU.
– Vrlo teško će BiH uspjeti da krene dalje sa sadašnjim stavom Republike Srpske prema visokom predstavniku i Ustavnom sudu BiH. Ako rukovodstvo u Banjaluci nastavi s insistiranjem na takvom stavu, ne treba isključiti ni mogućnost da se sva sredstva iz EU namijenjena BiH usmjere u Federaciju BiH, a da Republika Srpska ne dobije ništa. Mislim da je to trenutno mnogo izglednije nego neke druge kombinacije – smatra Đukić.
Dodaje da su obećanih šest milijardi evra za tekuće reforme značajna sredstva za sve države Zapadnog Balkana, posebno kada se ima u vidu da će do 2030. godine Evropska unija, prema njegovim riječima, u razvoj Zapadnog Balkana uložiti još mnogo novca.
– To su iznosi na koje nijedna država ne može ostati imuna. To su pare koje u svakoj zemlji mogu da podstaknu promjene – ocjenjuje Đukić.
Između ostalog, on ističe da Srpska, zbog svojih stavova o Kristijanu Šmitu već trpi posljedice obustave ranije obećanih investicija, poput onih iz Njemačke.
– Zaista ne vidim koliko Republika Srpska profitira zbog toga što ne priznaje Šmita? To je nekakav principijelni stav, ali on zaista, prema mom mišljenju, nema praktičnu vrijednost i snagu u politici. Posebno u odnosima Republike Srpske sa svijetom – kaže Đukić.
