Početna Najnovije Novosti Društvo

Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec dvije godine drži u ladici tužbu protiv CIK-a

Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec skoro pune dvije godine u ladici drži tužbu zbog nezakonitog imenovanja Centralne izborne komisije BiH koju je u aprilu 2020. godine podnio bivši član CIK-a Novak Božičković, otkriva Insajder.in.

Božičković je tužbu podnio protiv Predstavničkog doma Parlamenta BiH zbog Odluke o stupanju na funkciju i prestanku funkcije članovima CIK-a od 11. marta 2020. godine kojom su umjesto njega i Branka Petrića za članove CIK-a imenovani Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. On kaže za Insajder.in da i pored nekoliko urgencija tužba praktično još stoji u ladici zato što predsjednik Suda BiH u skladu sa svojim nadležnostim još nije odredio postupajućeg sudiju. Božičković ističe da je podnio predstavku Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, kao i da je Uredu disciplinskog tužioca VSTS-a podnio pritužbu protiv predsjednika Suda BiH, ali da još nema nikakvog epiloga.

„To ukazuje na krajnju neodgovornost i neopravdano odugovlačenje i ukazuje na namjeru da se protokom vremena potencijalna odluka diskvalifikuje izmijenjenim okolnostima koje bi eventualno nastupile ili bi bile očekivane, a dovele bi u pitanje izvršenje odluke na relevantan način“, objašnjava Božičković.

Prema njegovim riječima, tužbom se traži poništavanje odluke Predstavničkog doma Parlamenta BiH od 11. marta 2020. godine i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje.

„Prvotuženi organ, odnosno Predstavnički dom Parlamenta BiH ima ovlaštenja da vrši imenovanje i razrješenje članova CIK-a, ali u ovom slučaju je to urađeno kršenjem važećih odredbi materijalnog prava iz oblasti konkursnih procedura. Sud u ovom slučaju ima lagan zadatak i može samo da prihvati tužbu i poništi odluku Predstavničkog doma od 11. marta 2020. godine, ali očigledno da se svjesnim odugovlačenjem za koje je odgovoran predsjednika Suda BIH Ranko Debevec to izbjegava“, kaže Božičković.

On ističe da sporna odluka Predstavničkog doma ima i druge nedostatke, jer u sebi ne sadrži propisane dijelove upravnog akta, odnosno ne sadrži obrazloženje i pouku o pravnom lijeku što, kako kaže, predstavlja bitnu povredu pravila upravnog postupka.

U prilog svemu što on navodi ide i jučerašnji zaključak Doma naroda BiH za koji su glasali srpski i hrvatski delegati koji kaže: „CIK BiH nije zakonodavni organ niti ima pravo da donosi odluke iz nadležnosti PSBiH. CIK nije izabrana i imenovana u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH. Tražimo da se članovi CIK-a izaberu i imenuju na osnovu javnog konkursa, u skladu sa procedurama propisanim Izbornim zakonom BiH”.

Protiv ovog zaključka bili su bošnjački delegati u Domu naroda BiH, jer bošnjačke političke partije podržavaju rad CIK-a, dok vladajuće stranke iz Republike Srpske, kao i stranke okupljene oko HDZ-a osporavaju legalitet i legitimitet CIK-a BIH.

Podijeli