Komisija bi opšte izbore u BiH trebalo da raspiše početkom maja, a oni bi, prema izbornom kalendaru, trebalo da budu održani 2. oktobra.
Komentarišući aktuelnu situaciju i višemjesečne političke pregovore o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, naglasio je da je šteta što još nema potrebnog dogovora jer bi, u suprotnom, relaksirali i neke druge stvari.
“Nismo nijemi i gluvi na stvari oko nas, ali smo dužni postupati po zakonu. Čini mi se da neće doći do tog političkog dogovora o Izbornom zakonu, ali možda dobijemo pozitivno iznenađenje. Pratimo situaciju. Može se dogoditi da izbori ne budu u oktobru, ali je i za to potrebno promijeniti zakon. Tu su i ustavne odredbe da mandat traje četiri godine, što je dodatna komplikacija za taj pristup”, istakao je Bakalar.
Prvi čovjek CIK-a je potvrdio i da još nemaju povratnu informaciju iz Ministarstva finansija i trezora BiH na ranije upućeni zahtjev, a koji se tiče obezbjeđenja novca za predstojeće izbore.
“Nema odgovora. Ta ćutnja je pomalo već zagušujuća. Ne znamo šta će se na tom polju dešavati. Uputićemo i urgenciju za naše zahtjeve. Moramo znati na šta možemo računati jer moramo imati spremnu finansijsku podlogu za izbore koji su pred nama”, istakao je prvi čovjek CIK-a.
Centralna izborna komisija raspisuje izbore najmanje 150 dana prije održavanja, a pravilo je da su izbori prve nedjelje u oktobru, osim ako tog dana nije vjerski praznik jednog od konstitutivnih naroda. U takvoj situaciji CIK zakazuje izbore za narednu nedjelju. Međutim, do odstupanja od pravila već je došlo 2020. godine, kada su lokalni izbori pomjereni čak za 15. novembar, a u CIK-u su odluku pravdali nedostatkom novca jer nije bio usvojen budžet institucija BiH.
Ta opcija ponovo je odjeknula u javnosti nakon novog pokušaja političkih lidera iz FBiH da se dogovore o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kako bi bile ispoštovane presude domaćih i stranih sudova i tako iz zakona bila izbrisana utvrđena diskriminacija prema građanima koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivna naroda. Stav pojedinaca je da nije isključeno da bi, ako bi političari u BiH približili političke stavove, izborni dan bio pomjeren u novembar ili čak u decembar, kao što je bio slučaj kada su nakon 12 godina održani izbori u Mostaru.
Pravila
Izborni zakon BiH predviđa samo da je moguće donijeti odluku o odgađanju izbora na određenom biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici, a za njom se poseže na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće sprovesti u skladu s odredbama zakona. Uz to se, između ostalog, odgođeni izbori u pravilu sprovode u roku od sedam dana, a najkasnije 30 od dana određenog za glasanje na redovnim izborima.
