U Sjevernoj Makedoniji će se 8. maja održati parlamentarni i predsjednički izbori, a među zemljama u regionu postoji određeni strah od velike pobjede stranke VMRO-DPMNE.
Glavni razlog za skepsu prema pobjedi ove stranke, koja bi prema svim projekcijama trebala imati odličan rezultat, je politika i retorika predsjednika Kristijana Mickoskog.
Problemi postoje sa dvije susjedne zemlje. Brojni grčki političari kritikovali su Micoskog zbog njegovog insistiranja da zemlju zove “Makedonija”, iako je formalno ime zemlje Sjeverna Makedonija. U odgovoru na njihove kritike, Mickoski je rekao da, ako bude izabran za premijera, će koristiti ime “Makedonija” i službeno.
S druge strane, iz Bugarske su stigle kritike zbog statusa velikog broja Bugara u zemlji. Poslani su novi pozivi za prepoznavanje Bugara kao nacionalne manjine, što je u više navrata Mickoski izričito odbio.
Kao zemlja na EU putu, imajući u vidu da je 2018. godine postala kandidat, Sjeverna Makedonija zavisi od pozitivnih glasova Grčke i Bugarske, članica EU, kako bi postala punopravni član. Ipak, među stanovnicima Sjeverne Makedonije postoji sve veći otpor prema članstvu u EU.
Razlog za to je činjenica da je 2018. godine država promijenila ime, samo da bi godinu kasnije, vetom Francuske, bila zaustavljena na svom putu ka članstvu u EU.
Iako je u prethodnih nekoliko godina bilo određenih napredaka, 2022. godine je opet uložen veto na dalji napredak Sjeverne Makedonije ka EU, ovog puta iz Bugarske. Tada su u Skoplju i drugim dijelovima ove države krenuo protest, kojeg je, između ostalih, predvodio upravo Mickoski.
VMRO-DPMNE prema većini anketa ima vodstvo ispred koalicije Za evropsku budućnost od nekih 20 posto, mada neke ankete predviđaju razliku i do 25 posto.
