Priča o izmjeni izbornog zakonodavstva u BiH u fokusu je domaće i međunarodne javnosti, a dok iz HDZ-a, stranke koja je možda i najviše zainteresovana da do promjena i dođe, poručuju da posao mora da bude završen do jeseni, u dijelu nevladinog sektora, koji pomno prati izborni proces, sumnjaju da će biti tako.
Posebno uporište za svoje tvrdnje imaju u činjenici da je propalo previše pokušaja izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kao i radnih grupa koje su bile formirane u gotovo svakom mandatu vlasti, ali i tome da neke presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu stoje gotovo deceniju i po.
Pregovori o Izbornom zakonu su, u neku ruku, obilježili prošli mandat na zajedničkom nivou kada je SDA bila u vlasti, ali uprkos pokušajima, čak i uz posredovanje međunarodnih zvaničnika, nije postignut dogovor jer SDA i HDZ, prvenstveno, nisu mogli do zajedničkog stava o tome kako izmijeniti Izborni zakon, a u određenom dijelu i Ustav BiH.
Nova šansa za dogovor pružena je odlukom lidera na zajedničkom nivou vlasti da formiraju tim u koji su imenovani Nerin Dizdar (SDP), Darijana Filipović (HDZ) i Sredoje Nović (SNSD), ali još nije bilo zvaničnih sastanaka. Sa Filipovićevom i Novićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt, a Dizdar, koji je i ministar u federalnoj Vladi, juče je kratko rekao da nema vremena za razgovor na ovu temu.
Iz HDZ-a su, s druge strane, dan ranije pozvali uspostavljene radne grupe na hitan rad, dodajući da je pitanje Izbornog zakona potrebno dovršiti do jeseni da bi se u potpunosti obezbijedila ustavna prava tri konstitutivna naroda, te otklonile postojeće nejednakosti i diskriminacije prema svim drugim građanima, pogotovo u Predsjedništvu BiH gdje je, umjesto hrvatskog, već četvrti put izabran još jedan bošnjački član.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i član Strateškog odbora “Koalicije pod lupom”, kaže da je skeptičan o pitanju očekivanja iz HDZ-a.
– Pred nama je avgust, kada su mahom kolektivni godišnji odmori, a s druge strane, njihov zadatak je da formiraju interresornu radnu grupu za izmjene Izbornog zakona. Političke partije mogu formirati svoje grupe, ali moraju shvatiti da izmjene tog zakona predstavljaju interes svih građana birača u ovoj zemlji. Pred parlamentarcima je sprovođenje odluka sudova, uvođenje novih tehnologija u proces i vraćanje integriteta u isti. U tome moraju da budu sve parlamentarne stranke, predstavnici civilnog društva koji su aktivno u tematici te Centralna izborna komisija koja sprovodi izbore – istakao je Šehić za “Glas”.
Reagujući na stav HDZ-a BiH, gdje se uglavnom pozivaju na izmjene koje se tiču predstavljanja naroda, a ne i na druga tehnička poboljšanja procesa, Šehić kaže da bi najbolje bilo da sve to bude urađeno u jednom paketu.
– HDZ ima svoj stav, a implementacija odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Zornić” vodi ka djelimičnoj izmjeni Ustava BiH i neće više biti da se bira Bošnjak, Srbin ili Hrvat, već tri člana Predsjedništva, od kojih dva iz FBiH i jedan iz Republike Srpske, s tim da ne mogu dva biti iz istog naroda – rekao je Šehić.
Podsjetio je da je odluka “Sejdić i Finci” trebalo da bude u djelo sprovedena još 2010, a nakon nje uslijedile su još četiri odluke.
– Ništa se nije napravilo 14 godina, a onda neko to pokušava da napravi u roku od, u suštini, nekoliko dana. Tu mora biti široke javne rasprave jer je riječ o jednom od najbitnijih zakona u svakoj državi – zaključio je Šehić.
Bilo koji prijedlog izmjena Izbornog zakona mora dobiti podršku, osim u Predstavničkom, i u Domu naroda Parlamenta BiH, a za izmjene Ustava BiH je potrebna i dvotrećinska većina.
Presude na čekanju
* Dervo Sejdić i Jakob Finci protiv BiH
(odluka donesena 2009)
kao pripadnicima manjina nije im omogućeno biranje u Predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta BiH
* Azra Zornić protiv BiH
(odluka donesena 2014)
onemogućena kandidatura za člana Predsjedništva i Dom naroda Parlamenta BiH jer se izjašnjava kao “građanka BiH”
* Ilijaz Pilav protiv BiH
(odluka donesena 2016)
kao stanovniku Srpske nije mu omogućeno da se kandiduje za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH
