Skup Brdo-Brioni, koji okuplja šest država Zapadnog Balkana, Hrvatsku i Sloveniju, ove godine je okončan bez završne deklaracije, jer se dvojici članova Predsjedništva BiH nije svidio prijedlog da se u dokumentu spomene konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini!
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović se, naime, usprotivio spominjanju konstitutivnosti tri naroda u završnoj deklaraciji procesa Brdo-Brioni na Brdu kod Kranja u Sloveniji poručivši kako je to unutrašnje pitanje BiH!? Protiv pominjanja konstitutivnosti naroda bio je i drugi član Predsjedništva BiH, Željko Komšić.
– Naravno da mi je to bilo sporno i zbog toga nije bilo prihvaćeno, zato što je to unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine i niko se neće baviti unutrašnjim pitanjima u Bosni i Hercegovini, osim nas – rekao je Džaferović u izjavi nakon skupa, dodajući da se taj format ne treba baviti takvim pitanjima.
Tako su, umjesto zajedničke deklaracije na skupu Brdo-Brioni usvojeni samo zaključci.
Džaferovićevo pozivanje na unutrašnje pitanje u BiH mnogi analitičari smatraju licemjernim jer je riječ o političaru koji je do sada u više navrata pozivao visoke predstavnike, ali i vlade drugih zemalja da nameću odluke i rješenja koja se tiču upravo unutrašnjih stvari u BiH. Od poziva za nametanje odluka o obezbjeđivanju novca za predstojeće opšte izbore u BiH preko poziva za uvođenje sankcija članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, pa do poziva za nametanje raznih zakona.
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da je skup na Brdu kod Kranja u Sloveniji još jedan primjer kako političke stranke sa sjedištem u Sarajevu opstruišu svaki mogući dogovor.
– Oni su sada iskoristili jedan regionalni skup, koji je načelno trebao da ima pozitivan efekat i na situaciju u BiH, ali i regionu, da demonstriraju nespremnost za dijalog, i to na način da su odbili temeljna načela sopstvenog Ustava – kaže Sitarski.
On ističe da je to vjerovatno bilo vrlo čudno ostalim učesnicima navedenog skupa, ali je to ujedno bila i prilika da se svi oni malo dublje upoznaju sa suštinom problema u BiH.
Sitarski ističe da se plaši da Džaferović i Komšić na ovaj način guraju BiH u sve dublju izolaciju, ne samo na regionalnom planu, nego i na evropskom.
– Jedina nada je da će se napokon razriješiti temeljna pitanja i problemi oko Izbornog zakona BiH. Ne vjerujem da će se to riješiti postizanjem dogovora sa strankama iz Sarajeva već intervencijom visokog predstavnika Kristijana Šmita. Nadam se da će mu u odluci da interveniše pomoći i ovaj posljednji nastup Džaferovića i Komšića u Sloveniji – poručuje Sitarski.
Komentarišući Džaferovićevo i Komšićevo pozivanje na „unutrašnje stvari u BiH i unutrašnji dogovor“, Sitarski ističe da su to iste one snage koje su do sada podržavale sva moguća miješanja visokih predstavnika, pa i drugih predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
– Sada se tome protive jer im ne ide u korist. Ako smatraju da BiH treba da bude država u punom suverenitetu, onda su trebali ranije, kada su donošene neke druge odluke visokih predstavnika, da iskažu taj stav koji danas iskazuju. Prije svega, trebaju da pokažu elementarnu volju za nekakav bazični konsenzus i kompromis oko ustavnog poretka u BiH –smatra Sitarski.
On ističe da su ovako partije sa sjedištem u Sarajevu otvorile vrata još jednoj intervenciji međunarodne zajednice i nemaju nikakvog kredibiliteta da se takvoj intervenciji protive.
