Povećana globalna potrošnja flaširane vode odražava neuspjeh vlada da poboljšaju javno snabdijevanje vodom, što dovodi u opasnost cilj UN o održivom razvoju bezbjedne vode za piće do 2030. godine, saopštio je danas akademski istraživački centar UN.
U izvještaju Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta UN navodi se da tržište flaširane vode bilježi rast od 73 odsto od 2010. do 2020. godine, a potrošnja je na putu da se poveća sa oko 350 milijardi litara u 2021. na 460 milijardi litara do 2030. godine.
“Porast potrošnje flaširane vode odražava decenije ograničenog napretka i mnoge kvarove i propuste javnih sistema vodosnabdijevanja”, naveo je u saopštenju direktor Instituta Kaveh Madani.
Prema procjenama UN, oko 2,2 milijarde ljudi nema pristup bezbjednoj vodi za piće, a broj ljudi koji su imali pristup porastao je za samo četiri odsto između 2016. i 2020. godine.
Zemlje u razvoju zavise od flaširane vode da bi nadoknadile ovaj nedostatak. Egipat, suočen sa nestašicom vode, bio je najbrže rastuće tržište za flaširanu vodu od 2018. do 2021. godine, navodi se u izvještaju.
U izvještaju se ističe da su Singapur i Australija bili najveći potrošači flaširane vode po glavi stanovnika sa 1.129 litara, odnosno 504 litra godišnje. Malezija je predvodila zemlje u razvoju po potrošnji po glavi stanovnika, sa nešto manje od 150 litara.
Prema tekstu izvještaja, više od trećine Amerikanaca reklo je da koriste flaširanu vodu kao glavni izvor vode.
“U donekle iznenađujućoj mjeri, upotreba flaširane vode je izuzetno porasla tokom posljednjih nekoliko decenija, dok je u konvencionalnom i pouzdanijem javnom i kućnom snabdijevanju pijaćom vodom napredak bio spor”, rekao je koautor izvještaja Vladimir Smahtin.
On je rekao da je zato ugroženo ispunjavanje cilja UN o održivom razvoju i obezbjeđivanju bezbjedne vode za piće do 2030. godine, uz napomenu da vlade prečesto prepuštaju obezbjeđivanje sigurne vode za piće privatnim akterima.
Pored zabrinutosti zbog lošeg pristupa čistoj vodi za piće, sve veća potrošnja flaširane vode ugrožava životnu sredinu, te se pojavljuje zabrinutost zbog niza posljedica, od toga da korporacije iscrpljuju podzemne vode do zagađenja plastikom.
Tokom 2021. godine proizvedeno je 600 milijardi plastičnih boca, od kojih će 85 odsto vjerovatno završiti na deponijama.
“Iako postoji sve veća svijest o pitanjima flaširane vode i plastike na sjevernoj hemisferi, tržište to ne pokazuje”, rekla je koautor izvještaja Zejneb Bouhlel.
Istraživanje objavljeno prošle sedmice pokazalo je da bi se plastika koja uđe u okean mogla gotovo utrostručiti do 2040. godine ukoliko ne bude kontrola.
“Ljudsko je pravo imati pristup besplatnoj i čistoj vodi, ali postoji i pravo na život u svijetu bez zagađenja plastikom”, rekao je Markus Eriksen, direktor Instituta “Fajv džairs” /5 Gyres Institute/, neprofitne organizacije koja se bavi problemom zagađenja plastikom.
