Početna Najnovije Novosti Društvo

Poremećaji neće mnogo uticati na tržište BiH, banke imaju siguran kapital

I dok su u Americi propale dvije banke, a kriza se seli i u Evropu, gdje su u padu akcije bankarskog sektora, naši sagovornici smatraju da se ovo neće toliko odraziti na BiH jer, kako kažu, domaće banke imaju siguran sistem i dovoljno kapitala.

Prema riječima Milana Božića, direktora Banjalučke berze, ovi poremećaji na evropskim i američkim tržištima neće negativno uticati na domaće finansijsko tržište, što se pokazalo tačnim i kod prethodne globalne finansijske krize.

“Domaće banke imaju dovoljno kapitala i nisu izložene problematičnim finansijskim instrumentima na stranim finansijskim tržištima. Čak su mogući i određeni indirektni pozitivni efekti od labavljenja monetarne politike u EU i SAD, što se već nagovještava kroz mjere spasavanja posrnulih banaka. Stoga se može očekivati i zaustavljanje rasta kamatnih stopa te početak trenda smanjivanja, što će pozitivno uticati na dostupnost sredstava za privredu”, rekao je Božić.

I Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, za “Nezavisne” kaže da BiH ima siguran bankarski sistem, koji je dobro kapitalizovan.

“Čim se negdje u svijetu dogodi bilo koji problem, mi smo svi automatski vezani za njega. Što kaže narod ‘pušemo i na hladno’ da se to nama ne bi dogodilo, a pogotovo kad se sjetimo krize iz 2008. godine, te automatski razmišljamo o tom efektu, ali to znaju i američke vlasti i zato su stopirale sve negativne promjene. Amerika će ih na svoj način realizirati i smanjiti kako ne bi došlo do štetnih posljedica i jasno je da taj stvarni psihološki uticaj utiče na cijenu dionica banaka širom svijeta. Te promjene su trenutne, a doći će, pogotovo u Evropi, odnosno u Švajcarskoj do smanjenja vrijednosti dionica. Ipak, to nema neke velike veze sa nama, a s obzirom na to da su te banke i njihovi kapitali njihovi vlasnici. U BiH imamo siguran bankarski sustav, dobro kapitaliziran, a prošle godine dobit je bila više od 500 miliona KM, što potvrđuje kvalitet banaka”, kazao je Kutle.

Kako kaže, mi nemamo mnogo rizičnih plasmana, mada se treba voditi računa o efektima inflacije na budžete građana.

“Ti efekti će tek ove godine stvarno uticati na budžete građana, odnosno smanjiti njihovu kupovnu moć, a to će uticati i na smanjenje potražnje za kreditima. Objektivno će pojedini građani imati nešto više problema sa vraćanjem ovih kredita, jer će veći dio novca morati izdvajati za vlastite potrebe”, rekao je Kutle.

Kako ističe Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, BiH je zemlja sa plitkim i uskim finansijskim tržištem koje kod nas, osim na bankarski sektor, skoro da nema uticaj na bilo kakvo realno kretanje.

“Što se tiče tih kretanja u svijetu, ponekad imam osjećaj da se neke stvari preuveličavaju. Nije sporno da je propala jedna od najvećih banaka u SAD, međutim kod njih svake godine propadnu veće ili manje banke, no kod njih je takav sistem da je propast banaka dio kompletnog privrednog ambijenta. Nije dobro kad se to desi u situaciji kad je ekonomija već osjetljiva, međutim američka ekonomija nije stajala tako loše prije nego što se ovo desilo, tako da ne vjerujem da će ovo imati neki dublji efekat”, kazao je Đogo za “Nezavisne novine”.

Kako kaže, što se tiče švajcarske banke, oni su prikazali da je to samo posljedica pogrešnog obračuna rizika.

“Znači da se nije desilo preko noći da neko odnese milijarde iz banke koje su ranije postojale, nego je to vjerovatno drugačije vođeno, a sada je realnije iskazano i oni su morali da iskažu gubitak na kapitalu. Inače, razvija se model ‘kapital pod rizikom’, gdje vrijednost kapitala zavisi od toga koliko ste rizika preuzeli, a ako ste potcijenili rizik, čim ga povećate, smanjuje se vrijednost kapitala, što opet nije dobro, ali nije ni dramatično kako je preneseno. Ja vjerujem da će u narednih nekoliko mjeseci neko morati podnijeti te gubitke, a najvjerovatnije je da će se države dodatno zaduživati”, istakao je Đogo i dodao da ne misli da će to prerasti u novu svjetsku krizu iz 2008. godine, a još manje da će se to odraziti na nas.

“Naš finansijski sektor je izrazito nerazvijen, a banke su samo donekle povezane sa tržištem kapitala u zapadnoj Evropi, ali ne toliko direktno, više sa tržištem novca. Sve u svemu, ne očekujem da će to nas baš toliko da pogodi, imamo mi mnogo veće probleme od toga”, zaključuje Đogo.

Podijeli