Poljoprivreda kao veliki potencijal BiH: EU kroz razne poticaje želi osnažiti ovaj sektor privrede

Glavni cilj projekta jeste ublažavanje negativnog poremećaja na tržištu repromaterijala koje je ove godine izazvao rat u Ukrajini, ali koji je ujedno posljedica i pandemije koronavirusa koja je umnogome oštetila svjetski poredak.Potom, kroz pomoć poljoprivrednom sektoru, EU želi ublažiti klimatske promjene na proljoprivredno-prehrambreni sektor u BiH, optimizirati operativne troškove, održati produktivnost, likvidnost i konkurentnost, te dati podršku stabilizaciji postojećih lanaca vrijednosti od primarne proizvodnje do prerade i plasmana na proizvode tržišta.

Prvi projekat koji je EU pokrenula tokom ljeta, BiH će dobiti blizu četiri miliona KM za nabavku mineralnih đubriva, sistema za navodnjavanje i orošavanje i podršku nabavke sistema za zasjenjivanje.

Drugim projektom, koji je otvoren krajem septembra, a zatvoren 21. oktobra, EU je izdvojila šest ipo miliona KM za podršku malim poljoprivrednim gazdinstvima u BiH.

Time, Evropska unija želi dati poticaj malim poljoprivrednim gazdinstvima kako bi pokrenuli nove ekonomske ili socijalne aktivnosti kojima će diverzifikovati svoje prihode ili doprinijeti unaprijeđenju kvalitete života u ruralnim područjima.

Prednost će biti data prijavama koje uključuju mala gazdinstva koja su upisana u registar poljoprivrednih gazdinstava, a čiji prihod ne prelazi 50.000 KM, odnosno koja nisu upisana u jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza (PDV registar). Kroz ovaj javni poziv se od korisnika neće zahtijevati da registruju obrt/preduzetničku djelatnost ili preduzeće.

Pomenuti projekat EU4Agri je prisutan već nekoliko godina, a sa primljenih preko 100 miliona KM, koliko je samo RS u ovoj godini izdvojila i uložila u poljoprivredne investicije, iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RS kažu da su ovo, u suštini, i dalje jako skromna sredstva – bar u poređenju sa novcem koji se ostvaruje u zemljama u regionu.

 

Poljoprivreda u RS-u

Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, kažu da je ulaganje EU u ovaj sektor privrede važno iz dva razloga.

“Prvo što je to još jedan značajan izvor finansiranja i modernizacije poljoprivrednih gazdinstava kroz koji oni mogu da ostvare pravo na 60-70% povrata sredstava koja su investirali. Drugo što su projekti poput EU4Agri način da se i poljoprivrednici i predstavnici javnih institucija spremaju na korištenje pravih EU fondova u budućnosti, a to znači na uslove za korištenje tih sredstava koji su mnogo strožiji od onih koje propisuju naša ministarstva”, kazali su za Klix.ba iz entitetskog ministarstva poljoprivrede.

Međutim, da bi se kod ljudi povećala zainteresovanost za bavljenjem ovim privrednim sektorom, podrška kroz inostrana ulaganja mora biti daleko veća.

Dodaju i da će se veće interesovanje zabilježiti kada BiH postane zemlja kandidat za članstvo u EU.

“Nakon što BiH postane zemlja kandidat i ispuni uslove za korištenje predpristupnih fondova u smislu formiranja IPARD operativne strukture, što bi se trebalo desiti u narednih nekoliko godina, domaći poljoprivrednici i drugi subjekti u ruralnom području bi mogli ostvariti pravo na značajnija sredstva kojim bi administrirale domaće institucije, a ne medjunarodne organizacije što imamo slučaj danas”, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

 

Šta je sa poljoprivredom u FBiH?

Kroz nove investicije, pogone, i inovacije, poljoprivreda u Federaciji BiH sigurno će tek ostvariti procvat. Ipak, važno je napomenuti neke od projekata koji su ove godine započeti i koji će pomoći napredak poljoprivrednog sektora u FBiH.

Primjerica, u je nedavno uz prigodnu svečanost otvoren prvi pogon za preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, vrijedan 1,3 miliona KM što je veliki korak za razvoj maslinarstva na jugu naše zemlje.

Projekt izgradnje zgrade uljare i nabavka mašina za preradu koštao je oko milion i 300 hiljada KM, a projekt je potpomognut brojnim investitorima kao što su federalno ministarstvo poljoprivrede, razvojna agencija SERD-a, Vlada HNK i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko- neretvanskog kantona, te u konačnici Općina Neum.

Također, agroturizam je jedan od segmenata koji zasigurno može obezbjediti napredak poljoprivrednog sektora u FBiH-u. Tako, poljoprivrednici u Tuzlanskom kantonu se okreću upravo ovom podsektoru turizma.

Seoski ili agroturizam je specifičan oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja “povratak čovjeka prirodi”. U Tuzlanskom kantonu zvanično je formirano Udruženje poljoprivrednika u agroturizmu, kao prvo takve vrste u Bosni i Hercegovini.

Udruženje broji deset članova iz malih farmi i gazdinstava. Osim što se bave poljoprivrednom proizvodnjom, članovi udruženja imaju i smještajne kapacitete koji ispunjavaju uslove za prijem turista.

U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen je značajan deficit padavina koji je uslovio sušu na širem prostoru BiH što je dovelo do šteta u poljoprivredi, ali i ostalim granama privrede. Tako da, upravo kako su nam rekli iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, neophodna su veća ulaganja i novčana izdvajanja iz entiteskih budžeta. BiH je oduvijek bila zemlja sa velikim potencijalom u ovoj grani privrede, ali bez adekvatne pomoći – malo toga se može uraditi.