Glasački listići na američkim predsjedničkim izborima ove će godine biti prebrojani brže nego 2020, ali treba se pripremiti za dugu noć, ako ne i na nekoliko dana čekanja, piše američki Politiko.
Kako se navodi, manje glasova stići će poštom nego u vrijeme pandemije, a neke države promijenile su svoje zakone kako bi ubrzale prebrojavanje listića.
Izborni zvaničnici u državama s ključnim tačkama trebalo bi da prebrojavaju glasove brže nego 2020, ali najveći faktor koji određuje kada ćemo znati sljedećeg predsjednika je van njihovih ruku.
Činovnica iz okruga Ingam u Mičigenu Barb Biram kaže da su ovogodišnji izbori toliko tijesni da bi presudan mogao da bude i posljednji listić. “Budite strpljivi. Treba vremena da poštujemo našu bezbjednost i procedure”, rekao je on.
Politiko navodi da postoje tri razloga zbog kojih se konačni rezultati neće znati u izbornoj noći.
Kao prvo, navodi portal, izbori 2020. godine dogodili su se usred globalne pandemije, što je uticalo na ponašanje birača – glasanje putem pošte poraslo je za 43 odsto što je uticalo na višednevno čekanje na konačne rezultate.
Glasanje putem pošte puno je intenzivnije za tabeliranje nego glasanje lično, a svaki pojedinačni glasački listić poštom mora da bude overen, izvađen iz koverti i ubačen u tabulator.
Ali kako se pandemija povlačila, broj glasačkih listića poštom je pao, a mnogi birači koji su glasali putem pošte vratili su se ličnom glasanju, bilo na dan izbora ili tokom prevremenog glasanja.
Godine 2022. 32 odsto Amerikanaca glasalo je putem pošte – što je značajan skok u odnosu na 2018, ali daleko niže nego 2020, a ove godine broj zahtjeva za glasanje putem pošte smanjen je u nekim ključnim državama.
Manji broj glasačkih listića putem pošte u kombinaciji sa dodatne četiri godine koje su izborni zvaničnici imali da usavrše svoje procese prebrojavanja glasova trebalo bi da ubrzaju dobijanje rezultata, ali to ne znači da obrada glasačkih listića poštom ove godine neće potrajati.
Neviđenu navalu glasačkih listića poštom prije četiri godine pogoršala je činjenica da mnoge države na bojnom polju nisu dopuštale izbornim zvaničnicima da izvrše varljivo jednostavan proces – pripremu glasačkih listića poštom za prebrojavanje prije dana izbora.
Neke države dopuštaju izbornim zvaničnicima da počnu dugotrajnu pretprocesu kao što je vađenje glasačkih listića iz omota, prije dana izbora, dok druge zahtijevaju od službenika da pričekaju. Postojanje pretprocesiranja ili nepostojanje može da utiče na to da li će se rezultati dobiti za nekoliko sati ili će trajati danima.
Ove godine velika većina država dopušta pretprocesiranje glasačkih listića, prema praćenju iz Laboratorija za glasačka prava. Bivša zvaničnica Floride Karolina Lopez pojašnjava da nije svaka država ista.
“Ako ste sa Floride, dobićete rezultate malo brže, jednostavno zato što imamo 22 dana predobrade. Ako ste u Pensilvaniji i Viskonsinu, prema zakonu, predobrada ne smije da počne do dana izbora. To je samo brza igra brojeva”, rekla je ona.
Kao drugi faktor Politiko navodi ponašanje glasača, i kao primjer navodi glasače iz Arizone koji svoje glasačke listiće dobijaju poštom.
Ako se pošalju (ili na neki drugi način vrate) puno prije velikog dana, službenici mogu da ih stave u predobradu i uključe u prvu grupu rezultata koji se objavljuju ubrzo nakon zatvaranja birališta. Oni obično čine većinu glasova datih na bilo kojim izborima.
Međutim, navodi se državni zakon dopušta glasačima u Arizoni da predaju glasačke listiće na dan izbora ili dan prije, nešto što ne čine sve države. Ti takozvani kasni prijevremeni glasački listići ne mogu da prođu pretprocesiranje i često se ne objavljuju do nakon dana izbora jer ih izborni zvaničnicii često broje nakon zatvaranja birališta.
Treća i najvažnija stvar koja će uticati na brzinu izbornih rezultata, piše Politiko, je razlika jer, ističe se, mala razlika između kandidata znači duže čekanje.
Kao što izborni zvaničnici stalno naglašavaju, rezultati nikada nisu bili zvanični u noći izbora, štaviše države će po zakonu brojati barem neke glasačke listiće nakon izbornog dana – određeni glasački listići za vojsku i birače iz inostranstva koji su bili poslati poštom prije izbora, ali primljeni nakon toga, i dalje se broje.
Ističe se i da mediji koriste nezvanične ukupne glasove, zajedno s istorijskim trendovima, izlaznim anketama i brojem preostalih glasova.
Kao primjer navodi se Pensilvanija, odnosno AP koji je 2020. godine proglasio pobjedu Džoa Bajdena u toj državi, a dvije godine kasnije, AP je proglasio pobjedu guvernera Joša Šapira, samo nekoliko sati nakon zatvaranja birališta.
“Velika razlika? Bajden je pobijedio s malo više od boda, a Šapiro sa gotovo 15”, piše Politiko.
(Agencije)
