Vladimir Putin je možda zabrinut zbog iznenadnog upada Ukrajine u rusku regiju Kursk ranije ovog mjeseca, ali ovog vikenda će vjerojatno slaviti teritorijalne dobitke nešto zapadnije – u Njemačkoj, piše Politico.
Stranke koje su naklonjene Rusiji i tri istočnonjemačke pokrajine: Brandenburgu, Saskoj i Tiringiji, spremne su za značajne dobitke na regionalnim izborima koji će se održati u septembru.
Proruska AfD ima velike šanse pobijediti u sve tri pokrajine, a nedavno osnovana ljevičarska Alijansa Sahra Wagenknecht (BSW) raste. Moskva će tako ponovno uspostaviti snažno uporište u širokom dijelu bivšeg Istoka Njemačke, regije kojom je dominirala decenijama tokom Hladnog rata.
Ako se takvi rezultati ostvare, sigurno će izazvati duboku tjeskobu u cijeloj Njemačkoj. Uzdrmalo bi to ionako klimavu koaliciju u Berlinu do temelja.
Značilo bi to i ličnu pobjedu za Putina: ruski čelnik je u Dresdenu 80-ih godina bio KGB-ov špijun, nakon čega ga fascinira sve što je njemačko. Njegov ga je biograf jednom čak nazvao ‘Nijemcem u Kremlju‘.
Očekuje se da će stranke naklonjene Moskvi, koje se nalaze na krajnjoj desnici i lijevom dijelu političkog spektra, osvojiti najmanje 50 posto glasova u regijama, prema posljednjim anketama. U državi Thüringen predviđa se da će te stranke osvojiti čak 65 posto, a AfD će završiti prvi s oko 30 posto.
Iako nisu sve stranke tako otvoreno proruske kao AfD, zajednička su im dva narativa koja gura krajnja desnica: da NATO dijeli krivicu za rat u Ukrajini i da bi mirno rješenje bilo moguće samo da se Zapad ozbiljno bavio diplomatijom.
Njemačke glavne vladajuće stranke na nacionalnom nivou— Socijaldemokrati (SPD), Zeleni i Slobodni demokrati (FDP) — potisnute su u status takođe kandidovanih, s anketama koje predviđaju kumulativni rezultat od oko 12 posto u Saskoj i Tiringiji, a 27 posto u Brandenburgu. Čak i kada se uključi najveća centristička snaga Njemačke, konzervativni Kršćanski demokrati (CDU), kombinovano glavne stranke ne prelaze 50 posto.
To je izuzetan pad za centrističke stranke koje su oblikovale politički život istočne Njemačke nakon ujedinjenja.
Brzi uspon AfD-a i drugih populističkih stranaka doveo je do toga da se i Zeleni i FDP sada suočavaju s mogućnošću isključenja iz sva tri državna parlamenta. Za ta mjesta bi morale osvojiti najmanje pet posto glasova.
– Demokratske stranke kao što su SPD, CDU i Zeleni nikad se na Istoku nisu uspjele etablirati onako kako su to učinile na Zapadu, što stranci poput AfD-a znatno olakšava ulazak jer može iskoristiti nestabilnije biračko tijelo, rekao je za Politico Johannes Kieß, sociolog sa Sveučilišta u Leipzigu.
Od ponovnog ujedinjenja, regija je izgubila 15 posto stanovništva jer su se mnogi bivši istočni Nijemci, posebice žene, preselili na zapad.
Frustraciju takvim razvojem događaja često nacionalni političari dodatno pojačavaju, tretirajući regiju kao ‘drugu‘.
– Malo više moramo objašnjavati stvari na Istoku nego na Zapadu, ali ja to rado radim i volim ići tamo, rekao je čelnik CDU-a Friedrich Merz u maju. Tada je istaknuo da cilja na prvo mjesto u sve tri države, no sada to vjerojatno nije dostižno jer AfD vodi u najnovijim anketama.
Iako je Merzova stranka i dalje konkurentna, to je možda postigla samo zato što se lider CDU-a Michael Kretschmer protivi trošenju milijardi na vojnu pomoć Ukrajini i zagovara mirovne pregovore između Moskve i Kijeva. On je 2021. posjetio Moskvu i pozvao Putina da posjeti Dresden.
– Bila bi mi velika čast pozdraviti vas u Saskoj, rekao mu je tada.
Decenije antizapadne propagande
To što je čak i glavni njemački konzervativac s istoka voljan klanjati se Putinu naglašava da su ruski narativi u regiji uzeli maha. Čak i ako većina Nijemaca na istoku nema iluzija o Putinu, tek je potrebno prevladati decenije protuzapadne propagande. Za mnoge Moskva nije gora od Washingtona, kojeg populistički političari optužuju da radi iza kulisa za ostvarenje vlastitih ciljeva u Ukrajini.
Ljevičarski političari na istoku su uglavnom manje za Putina nego što su za mir.
– Trebamo evropski mirovni poredak koji uključuje Rusiju, rekao je ranije ovog mjeseca Bodo Ramelow, aktualni premijer Tiringije i jedan od kritičara Rusije u stranci Ljevice.
– Sve zemlje učesnice bi se trebale dogovoriti o paktu o nenapadanju i uspostaviti odbrambenu zajednicu, dodao je.
Kritičari takve pozive s ljevice odbacuju i nazivaju naivnima. Poticanje Zapada da prekine isporuku oružja dok se Ukrajini govori da obustavi svoju borbu i ustupi teritorij na kraju ide na ruku Moskvi i daje legitimitet invaziji na Ukrajinu, dodaju ti kritičari.
Veća prijetnja ostaje AfD, a izazvalo bi politički potres i daleko van Njemačke da ta stranka pobijedi u sve tri savezne države. Neki kažu da su šanse za to sada veće nakon prošlosedmičnog napada nožem u Solingenu, kojeg je navodno počinio Sirijac povezan s ISIL-om.
Veze AfD-a s Moskvom dobro su dokumentovane. Uoči evropskih izbora u junu, njemačke vlasti razotkrile su, kako tvrde, operaciju ruskog uticaja koja uključuje jednog od vodećih kandidata AfD-a. Unatoč tome, stranka je završila na drugom mjestu sa 16 posto, a imala je posebno dobre rezultate na Istoku.
Mnogi visoki dužnosnici iz AfD-a ne skrivaju svoj afinitet prema Putinovom autoritarnom režimu.
Björn Höcke, čelnik AfD-a u Thüringenu kojeg mnogi smatraju duhovnim vođom stranke, rekao je da bi, ako ikada postane njemački kancelar, njegovo prvo putovanje bilo u Moskvu.
Ako se to ikad dogodi, vjerojatnije je da će Putin prvi posjetiti njega, piše Politico.
Prije nego što su se odnosi između Moskve i Berlina pokvarili, Putin je bio čest posjetitelj Njemačke.
– Biću iskren, dolazim u Dresden s posebnim osjećajem, rekao je publici tokom posjeta gradu 2009. kako bi primio Orden svetog Jurja, nagradu u čast istaknutim osobama koje se ‘bore za dobro u svijetu.‘
– Ovo je bez sumnje jedno od središta evropske kulture, grad bogate povijesti sa svojim posebnim šarmom, rekao je Putin.
