Novi sastanak predstavnika stranaka koje čine vlast u BiH završio je, reklo bi se po navici, neslavno, a ovakav epilog, poručuju oni koji godinama prate političku situaciju u BiH, nastaviće se i dalje jer, kako kažu, političari uvijek mogu naći razlog da do dogovora ne dođe, držeći tako jedni druge na uzici.
Tako su u ovom trenutku SNSD, HDZ BiH i “trojka” kao nerješivu enigmu predstavili zakon o sudu BiH jer jednima ne odgovara gdje će biti smješteno apelaciono vijeće suda, dok drugima ne odgovaraju nadležnosti te pravosudne institucije.
Tačka spoticanja koalicionog sastanka bio je i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, ali je to, čini se, bila samo usputna tačka političkog potkusurivanja.
Uroš Vukić, novinar “Nezavisnih novina”, ističe kako je bilo potpuno neočekivano da vlast uopšte vodi razgovore kada je riječ o Sudu BiH. On podsjeća da smo najbliže usvajanju tog zakona, na način da se osnuje apelaciono odjeljenje kao posebna organizaciona jedinica, bili nakon posjete Ketrin Ešton 2011. godine, ali i da je tada sve propalo.
“Problem su maksimalistički zahtjevi i jedne i druge strane i u takvim okolnostima nemoguće je postići dogovor. Razumijem i jedne i druge, tako da će to pitanje po svemu sudeći ostati za kasnije”, kaža Vukić, koji dijeli javno poznato mišljenje kako je pravosuđe rak-rana ovog društva.
“Kao takvo u budućnosti će služiti samo za potkusurivanje i kako vrijeme odmiče sve više sam siguran da domaći političari jednostavno nisu sposobni da riješe bilo koje sporno pitanje u vezi sa pravosudnim sistemom. Možda je razlog taj što praktično nisu ni učestvovali u njegovom kreiranju jer su u protekle tri decenije isključivo stranci kreirali strukturu koju danas imamo. Sada imamo situaciju da se pravda kupuje kao na pijaci, a upravnik te pijace je međunarodna zajednica i onda se nameće logično pitanje kome u ovom trenutku uopšte odgovara da se reformiše pravosuđe. Politici sigurno ne, a još manje strancima”, naglašava Vukić.
Ukoliko u narednom periodu i bude nekih reformi, on smatra da će biti više kozmetičke, a ne neke suštinske.
“I na kraju, vlast na nivou BiH u posljednjih dvadesetak godina funkcioniše od tačke do tačke dnevnog reda, a tako će biti i u budućnosti”, rekao je Vukić. Uz mnogo stvari koje i dalje zamjeraju jedni drugima, iz vladajuće koalicije neprestano nakon sastanaka stižu i poruke da, iako nisu približeni stavovi po određenim pitanjima, bitno je da se nastave pregovori i dogovori.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže da političari na ovaj način drže javnost u uvjerenju da se ipak nešto konkretno radi.
“Što bi rekli koalicioni partneri, bitna je atmosfera, bitno je da su konstruktivni u stavu da nije bitno što se nisu dogovorili, ali da će se saga dogovora nastaviti. Očekivano nas naši političari drže u uvjerenju da se neradom i opstrukcijama užurbano može gaziti put ka Evropskoj uniji. Zapravo, ovo je potvrda postojanja dvije realnosti nakon dobijanja kandidatskog statusa. U jednoj tobože krupnim koracima grabimo ka EU, a u drugoj ostajemo zakovani u našim političkim podjelama i nesuglasicama”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine”.
Na pitanje da li vjeruje da će se nešto promijeniti, ona smatra da neće, bar kada je riječ o “međusobnim političkim zatezanjima”.
“Svi će ostariti na zacementiranim mentalnim pozicijama, a ako BiH dobije početak pregovora znači da su i naši političari dobili atraktivnu ponudu koja se ne odbija. Ali, i to ne znači da neće nastaviti sa starim navikama”, kazala je Topićeva.
Komentar na sastanak vladajuće koalicije dali su i predstavnici Evropske unije u BiH, poručujući da su razočarani što nije postignut dogovor u vezi sa sjedištem apelacione instance Suda BiH.
“U skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije o ovom pitanju, EU napominje da prilikom utvrđivanja sjedišta treba uzeti u obzir blizinu ključnih elemenata kao što su tužilaštva, pritvorski objekti i kazneno-popravne ustanove, te usluge pravne pomoći. Temeljem toga EU ne vidi nikakav razlog da politički akteri insistiraju na Banjaluci umjesto Istočnog Sarajeva”, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.
