Smrt Mladena Dulića, mladića iz Laktaša, koji je bio žrtva cyberbulinga, odnosno zlostavljanja na mrežama, otvorio je broja nerješena pitanja.
Prvo i osnosvno – da se zakonski cyberbuling zakonski definira ka krivično djelo kako bi se smanjio broj oni koji misle da iza lažnih profila, na društvenim mrežama, mogu zlostavljati, vrijeđati, te dovesti mnoge do fatalnih posljedica.
Nakon Mladenove smrti, koja je potresla cijeli region, na Facebook-u je kreirana grupa Svi za Mladenov zakon. Cilj je da se kroz diskusiju i inicijative definiše zakonsko rješenje protiv diskriminacije, vrijeđanja i nasilja na društvenim mrežama na nivou države. Kreator grupe je Dragan Santrač koji ističe da mu je cilj sa mrtve tačke pokrenuti pitanje sajber nasilja, jer se o tome govori vrlo malo.
– Da pooštrimo sankcije za one koji internet nasiljem ruše integritet žrtava. Nije problem samo što neko objavi snimak bez znanja drugog, problem je dokazivanje namjere osobe koja je to učinila. Moraju se ljudi kažnjavati zbog motiva i namjere da unište integritet žrtve digitalnog nasilja, rekao je Dragan Santrač, administrator FB grupe ‘‘Svi za Mladenov zakon‘‘.
Navodi kako bi volio da mu se obrate ljudi koji će besplatno pomoći u kreiranju zakona. Dodao je da mu se već javila pravnica, te poručila da će zakon teško proći na nivou države i da se treba fokusirati da se donese na nivou entiteta. Na nepostojanje zakonskih rješenja za slučajeve nasilja na internetu ukazao je i ministar unutrašnjih poslova RS.
– Policija nema mogućnost da skine sa mreža određene informacije koje neko plasira putem profila ili slično. Obavijestili smo tužioca o navedenoj prijavi i tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela. Policija nije imala dalje mogućnosti da postupa kada nismo imali zakonsku mogućnost, izjavio je Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS.
Ipak, iz Federalne uprave policije stava su suprotnog Lukačevom.
– Većina online platformi koje poznajemo i koristimo u BiH ima odjeljak za kontakte sa policijskim agencijama. Mi se obraćamo njima. Postoje pravila ponašanja i procedure. To radimo uz saglasnost tužioca odnosno uz naredbe suda, zavisno od slučaja do slučaja. Kada je u pitanju neposredna opasnost po život i tijelo, kad tražimo nestalo lice, možemo i bez naredbe suda locirati, ukloniti i dobiti meta podatke o snimku, fotografiji i da nam pomogne u policijskom radu, kazao je Saša Petrović, inspektor u FUP.
Prostora da se zlostavljanje spriječi zakonskim djelovanjem svakako ima, smatra urednik internet izdanja Oslobođenja. Dodaje da nisu društvene mreže doniojele probleme, već su ih samo uvrede, zlostavljanje i prijetnje učinile dostupnim širokom auditoriju.
– Posljednji slučaj momka iz Laktaša je je snimak koji je objavljen na Tik toku i koji je zbog prirode mreže vidio jako veliki audiotorij i jako brzo je prošao širom BiH i svako ko koristi mrežu došao je do njega, rekao je Nihad Katica, urednik web platformi u medijskoj grupaciji Oslobođenje.
Dodaje Katica da su društvene mreže i internet veliko bogatstvo kada se koriste na dozvoljen i normalan način.
– Svi na mobilnim aparatima imamo biblioteku kakva nikada i nigdje na svijetu nije postojala, sa količinom znanja. Samo je bitno da znamo šta radimo. Zakonski okvir da se napravi koji će da štiti lkjude na određeni način, ali neće ulaziti u ograničavanje sloboda da imaš pravio nešto da napišeš, a što imamo primjere u svijetu – Irana, Kine, koji su jasno ograničili upotrebu svih tih mreža, dodao je.
Buduća zakonska rješenja koja će voditi ka mogućnosti analize, pregleda i uklanjanja pojedinih objava, ali i nositi krivičnu odgovornost za cyberbuling, svakako moraju garantovati i to da ih sam zakonodavac, odnosno država, neće zloupotrijebiti. Upravo zbog toga potrebno je napraviti jasnu distancu, te zaštititi korisnike mreža od zlostavljanja na internetu i spiječiti ponavljanje slučaja Mladena Dulića.
