Dobro došli u 2024, vežite pojaseve, polijećemo! Godina pred nama označena je kao superizborna, jer će se održati gotovo svi najvažniji svjetski izbori.
Od Amerike, do Rusije, pa preko Evropske komisije, donosiće se odluke koje će kristalisati kako će svijet u narednom periodu izgledati. Ovo je pregled svih najvažnijih izbora koji će biti održani ove godine.
U zemljama koje imaju više od polovine svjetske populacije održaće se izbori, na kojima će glasati više od četiri milijarde ljudi.
Buran početak
Značajna izborna godina počinje u Bangladešu u januaru. Već je bilo antivladinih demonstracija koje je izazvala glavna opoziciona nacionalistička partija (BNP), čiji su najviši lideri zatvoreni ili prognani. BNP je zapretio da će bojkotovati birališta ako premijerka ne podnese ostavku i ne preda vlast prelaznoj vladi uoči opštih izbora.
U februaru, dve najmnogoljudnije muslimanske zemlje sveta – Pakistan i Indonezija – imaju izbore u razmaku od nedelju dana. U Pakistanu će biti održani prvi opšti izbori otkako je bivši premijer Imran Kan smenjen zbog optužbi za korupciju.
Indonezija će ubrzo nakon toga održati najveće jednodnevne izbore na svetu — na kojima će učestvovati više od 200 miliona glasača u zemlji i 1,75 miliona indonežanske dijaspore — iako je malo verovatno da će birači popustiti moć bogatih poslovnih i vojnih elita.
Krajem januara 2025. su i opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, što znači da možemo očekivati da će britanski glasači verovatno krenuti na birališta krajem 2024, a mogli bismo čak i da vidimo povratak laburističke partije na vlast nakon 14. godine vladavine konzervativaca.
Promjene u Meksiku
Meksiko će dobiti svoju prvu ženu predsjednika, pošto su dvije žene na listi za glavne stranke na izborima u junu, gdje su droga, kriminal i migracija u SAD na vrhu političkog dnevnog reda. Na drugom mjestu, nepredvidivi, nacionalistički lider Venecuele Nikolas Maduro tražiće novi mandat sa velikim izazovima, uključujući graničnu bitku sa susednom Gvajanom oko prava na naftu.
Tenzije na Tajvanu
Ulozi su posebno visoki u ovom trenutku pojačanih tenzija između Pekinga i Tajpeja, jer Sjedinjene Države nastavljaju da obećavaju garanciju tajvanske demokratije.
Sa tri predsednička kandidata, uski favorit i izabranik vladajuće Demokratske progresivne partije (DPP) Lai Čing-te je anatema za Kinu sa svojim obećanjem da će nastaviti odlučnu odbranu suvereniteta ostrva, koju je postavio sadašnji predsednik Cai Ing-ven. Drugi, Hou Iu-Ih iz opozicionog Kuomintanga (KMT), želi da započne razgovore sa Pekingom. Treći, Ko Ven-je iz Tajvanske narodne partije (TPP) i bivši gradonačelnik Tajpeja, nudi sredinu bliže pomirenju.
Ako birači budu prihvatili status kvo, očekujte da će Peking pojačati pritisak. „Izbor između rata i mira“, bio je zvanični odgovor Kine, nakon što su pregovori o jedinstvu između opozicionih partija propali u novembru.
Rusko proljeće
Nema sumnje da Vladimir Putin ide ka tome da postane doživotni predsjednik Rusije. Do kraja mandata će imati 78 godina, što znači će prestići sovjetskog lidera Josifa Staljina kao ruskog vladara sa najdužim stažom od Katarine Velike.
Putin malo toga prepušta slučaju. Za sada, čini se da ima samo jednog zvanično sankcionisanog protivnika — Alekseja Nečajeva, kozmetičkog biznismena, koji je slučajno član Putinove političke koalicije Sveruski narodni front.
Rusija je odbila kandidaturu Jekaterine Duncove, novinarke i advokatice koja je bila protiv rata u Ukrajini.
Sa veoma realnom mogućnošću da bi ovo mogli biti konačni izbori za ruskog predsednika, ohrabreni Putin bi mogao da se poslije izbora usmjeri na još širi i destabilizujući napor na ponovnom sastavljanju sovjetske imperije.
Iako je planirano da opšti izbori budu održani 2024. u Ukrajini, neizvesno je da li će se to dogoditi zbog ratnog stanja.
Evropa
Gledajući u Evropu, biće održano devet parlamentarnih izbora, na kojima će jedan od najvećih izazova za nove vlade biti pronalaženje koalicionih partnera za formiranje većine.
Jun će biti kritičan trenutak za budućnost Evrope, jer će Evropski parlament održati svoje prve izbore od povlačenja Britanije.
Desničarski evropski konzervativci i reformisti (ECR) bi čak mogli da preuzmu i treću najveću grupu u novom Evropskom parlamentu.
Takav blok odlučnih desničara i evroskeptika mogao bi da izmeni niz umerenih programa EU i da podrži desničarske zamahe u vodećim silama poput Nemačke i Francuske.
Na meti će se naći: dalja pomoć Ukrajini, sankcije Rusiji (koje su već predmet veta Mađarske i Slovačke), ograničavanje migracija, poništavanje kontrole klime, pravosuđa i vladavine prava širom EU, i promena u načinu na koji Evropa postupa sa Kinom.
Sudbonosni izbori za Ameriku
U Americi će se, izgleda, ponovo odlučivati – Donald Tramp ili Džozef Bajden.
Čak iako Donald Tramp ne bude izabran za predsjednika, glasanje i kampanja do 5. novembra mogli bi da unište tkivo demokratije u Sjedinjenim Državama. A ako on bude izabran, to bi moglo imati efekte za velike dijelove svijeta.
Tokom predizborne kampanje u Nju Hempširu, Tramp je citirao Putina koji je nazvao američkog predsjednika Džozefa Bajdena „prijetnjom demokratiji“. Na istom događaju, on je pohvalio sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una i mađarskog nacionalističkog premijera Viktora Orbana.
Kako bi se ove riječi mogle prevesti u djelo u slučaju Trampovog predsjedništva? Na kraju krajeva, on je već obećao da će posetiti novog argentinskog radikalno-desničarskog predsjednika Havijera Mileija, koji je predložio da se pezos zamijeni američkim dolarom, dok se motornom testerom ide do birokratije i budžeta.
Gdje će svijet biti za godinu dana će odrediti milijarde birača koji posjećuju ili izbjegavaju glasačke kutije sa različitim stepenom slobode i transparentnosti — i političari koji će pokazati u kojoj meri poštuju izbore koje je njihov narod doneo.
Hrvatska
Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, u samoj Hrvatskoj je ovo superizborna godina.
U Hrvatskoj se održavaju parlamentarni izbori. Ustavni sud je u oktobru upozorio da, ako se ne promijene granice izbornih jedinica, tako da svaki glas ima jednaku važnost, idući parlamentarni izbori mogli bi biti proglašeni neustavnima.
Zbog iseljavanja i povećane smrtnosti, u nekim jedinicama postojala je razlika od više od pet odsto u broju birača, što znači da glas u jednom području vrijedi više nego u drugom. Predstavljen je novi model izbornih jedinica po kojem gotovo 80 odsto birača ostaje u istim izbornim jedinicama, te je izglasan novi Zakon o izbornim jedinicama.
Krajem 2024. godine građani će ponovo put na birališta, i to na predsjedničkim izborima. Očekuje se da, kao i na izborima na kojima je pobijedio Zoran Milanović, prvi krug bude održan krajem decembra2024.
Bude li drugog kruga, on će se održati početkom 2025, do kada i Milanoviću traje petogodišnji mandat.
